Bošnjačko nacionalno vijeće dodijelilo je Zlatnu plaketu predsjedniku Republike Srbije Borisu Tadiću, za izuzetan doprinos u ostvarivanju, zaštiti i unaprjeđenju individualnih i kolektivnih prava sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji i doprinos ideji multietničkog i multikulturalnog društva. Tadiću je plaketu uručio predsjednik BNV-a Sulejman Ugljanin, 4. juna 2010. god., u Beogradu. Također, Bošnjačko nacionalno vijeće je dodijelilo Zlatnu plaketu i Sulejmanu Tihiću, predsjedniku Stranke demokratske akcije Bosne i Hercegovine, ujedno predsjedniku Doma naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine, za izuzetan doprinos procesu vraćanja povjerenja između država i naroda na Balkanu, saradnji Bosne i Hercegovine i Srbije i podršci ostvarivanju nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji. G-dinu Tihiću je plaketa uručena 16. juna 2010. god., kada je, boraveći u Novom Pazaru, u okviru posjete Republici Srbiji, zajedno sa svojim saradnicima posjetio i Bošnjačko nacionalno vijeće. Čvrsto opredijeljen za mirno i demokratsko rješenje svih problema na prostoru Balkana, u duhu međusobnog uvažavanja i poštovanja suvereniteta svih država i naroda nastalih na području bivše Jugoslavije i njihov zajednički put ka Evropi, svojom afirmativnom miroljubivom politikom Sulejman Tihić značajno je doprinio uspostavljanju dijaloga, prevazilaženju nesporazuma i uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa na području Balkana. Zahvaljujući njegovom proevropskom kursu došlo je do suštinskog pomaka u saradnji Bosne i Hercegovine i Srbije, razvoja modernog multietničkog društva i uspostavljanja duha tolerancije i suživota među pripadnicima različitih naroda na ovim prostorima. Podrškom uspostavljanju institucionalne saradnje između Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u Sandžaku, Sulejman Tihić je dao značajan doprinos ostvarivanju nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji. Svojim sveukupnim angažmanom Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić značajno je doprinio implementaciji domaćih i međunarodnih mehanizama zaštite ljudskih i manjinskih prava u našoj zemlji, primjeni evropskih standarda u ovoj oblasti i sveobuhvatnijem ostvarenju prava pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Svojom politikom mira Boris Tadić odigrao je veoma značajnu ulogu u stvaranju demokratskog ambijenta u našoj zemlji i unaprjeđenju saradnje između Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Turske i sveukupnim evropskim integrativnim procesima, kojim su u punoj mjeri privrženi sandžački Bošnjaci. UGLJANINU ZLATNA PLAKETA za izuzetan doprinos u osnivanju i rukovođenju Bošnjačkim nacionalnim vijećem u periodu od 1991. do 2010. godine Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog vijeća uručio je članovima BNV-a iz prethodnog mandata Zahvalnice za rad u Bošnjačkom nacionalnom vijeću u periodu od 2003. do 2010. god., na svečanom prijemu organizovanog tim povodom, 20. juna 2010. god., dok je predsjedniku Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejmanu Ugljaninu uručena Zlatna plaketa Bošnjačkog nacionalnog vijeća za izuzetan doprinos u osnivanju i rukovođenju Bošnjačkim nacionalnim vijećem u periodu od 1991. do 2010. godine, kao i za doprinos u obnovi dostojanstva i nacionalnog identiteta sandžačkih Bošnjaka. Svojom miroljubivom politikom, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin tokom ratnih zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije, 90-tih godina 20. stoljeća, očuvao je mir na prostoru Sandžaka i time spriječio širenje ratnih sukoba i na ovo područje, postajući na taj način ključni faktor mira i stabilnosti na ovim prostorima. Razvijenim diplomatskim aktivnostima tokom 90-tih godina internacionalizovao je pitanje položaja bošnjačkog naroda u Republici Srbiji na najvećem nivou, a svojim radom u institucijama sistema suštinski je doprinio primjeni međunarodnih standarda u oblasti manjinskih prava za sandžačke Bošnjake u Republici Srbiji i njihovoj zakonskoj regulativi. Zahvaljujući njegovom angažmanu, sandžački Bošnjaci u Republici Srbiji afirmisali su u punoj mjeri svoj nacionalni identitet i samobitnost i postali jedan od stubova demokratije na širim balkanskim prostorima. Sveukupnim svojim radom na planu političkog i nacionalnog organizovanja sandžačkih Bošnjaka, Sulejman Ugljanin je obnovio nacionalni identitet i dostojanstvo sandžačkih Bošnjaka i time uspostavio temeljne principe demokratskog razvoja sandžačkog društva u skladu sa principima savremene evropske demokratije.
Vijesti
U Novom Pazaru promovisan bosanski prijevod Divana, glasovitog perzijskog pjesnika i sufije iz XIV stoljeća – Hafiza Širazija. Adže Šemsuddin Muhammed Ibn Muhammed Hafiz Širazi jedan je od najvećih lirskih pjesnika Irana. Rođen je početkom, a umro krajem VIII vijeka po Hidžri. Njegova poezija manifestacija je složene i čudesne iranske kulture i odraz gnoze i vjerske mudrosti koja je u perzijskoj poeziji izražena na krajnje dopadljiv način. Jezik njegove poezije jeste jezik mudroslovlja i prilagođen je različitim razinama poimanja. Hafiz je bio pjesnik duboko upućen u teoriju poezije, šerijatske i irfanske znanosti. Njegova urođena izvanredna darovitost, duboka promišljanja i bujna pjesnička mašta omogućili su mu da se na najbolji način uspije okoristiti ovim Božijim darovima, te je, uspjevši sublimirati svoju naročitu produhovljenost i pjesničko majstorstvo, stvorio vrhunka i jedisntvena poetska ostvarenja u formi gazela. Svoja gnostička isksutva Hafiz je ispoljio u svojoj poeziji i upravo ta vrsta iskustva predstavlja unutarnji sloj njegove poezije. Prevoditi Hafizovu poeziju s perzijskog na druge jezike težak je posao. Ovaj prijevod rezultat je životnog iskustva i truda rahmetli prof.dr. Bećira Džake, dugogodišnjeg profesora perzijskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Sarajevu. Odbacivši običaj da “Hafiza ne treba pokušavati prevesti”, on je prijevodom Divana otvorio vrata pred ovdašnjom iranistikom, dok se kao izdavač ovog grandioznog djela javlja Naučnoistraživački institutut Ibn Sina u Sarajevu. Promocija književnog djela Divan, glasovitog perzijskog pjesnika i sufije iz XIV stoljeća – Hafiza Širazija, sa persijskog na bosanski jezik, promovisano je 27. maja 2010. u Bošnjačkom nacionalnom vijeću u Novom Pazaru. Organizatori ovog događaja, pored Bošnjačkog nacionalnog vijeća, su: Naučnoistraživački institut “Ibn Sina”, Rijaset Islamske zajednice Srbije i Izdavačka djelatnost “Ilm” Novi Pazar. O ovom kapitalnom djelu na promociji govorili su direktor Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” mr. Mohammad Bagher Soleimaniamiri, Mr. Said Abedpour, istraživač perzijskog jezika i književnosti dr. Elvir Musić, Nermin Hodžić i direktor Izdavačke djelatnosti “Ilm” iz Novog Pazara Sead Nasufović. Kako je kazao Mohammad Bagher Soleimaniamiri, objavljivanje bosanskog prijevoda Hafizovog Divana predstavlja veliki korak u unapređenju kulturnih veza između Irana i Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Ističući da se Hafizova poezija i irfani, tj. sufijski svjetonazor, temelje na vjeri u Boga i poštovanju časti i dostojanstva čovjeka, te izbjegavanju površnosti i formalizma, Soleimaniamiri je kazao da se u Divanu ogleda izvorni islamsko-iranski, mistični, pogled na svijet i čovjeka u njemu. Govoreći o položaju Hafiza Širazija u plejadi iranskih pjesnika, Dr. Elvir Musić je kazao da njegova poezija predstavlja vrhunac literarnog i mističnog bogatstva – da odiše poetskom ljepotom i stilom, da je prepuna stilskih figura, te da u njoj nalazimo i riječi koje u perzijskom jeziku i književnom izrazu predstavljaju istinske inovacije. “Mada svi Hafizovi stihovi nisu mistični, jer ne može se olahko prenebregnuti postojanje i onoga profanog u njegovom izrazu, ipak je bez dostatnog poznavanja tesavufa i irfana skoro pa nemoguće razumjeti njegovu poeziju” – riječi su g-dina Mustića, dok je mr. Said Abedpour govorio o postojanju raznovrsnih semantičkih slojeva u Hafizovoj poeziji: “On govori o čovjeku i njegovom iskonskom, preegzistentnom zavjetovanju Bogu Jedinome, Onome Koji jeste naš istinski Voljeni. Hafizove gazele karakterišu različiti semantički slojevi, bez čijeg je razumijevanja teško ili, pak, nemoguće shvatiti njegovu poeziju. Riječi i izrazi koje Hafiz koristi ponekad imaju višestruka značenja, otuda je poznavanje i raspoznavanje tih značenja od presudnog značaja za razumijevanje svakog gazela. Ovdje se posebno misli na riječi poput vina, opijenosti, krčmara, mejhane i sl.” Potpuno zgnjuren u duhovno iskustvo i opijen svjedočenjem u Ljepotu Božiju, neizbježno je morao govoriti jezikom vina i pijanstva. Uostalom, da je drukčije, zar bi onda Hafizov Divan imao, skupa s Kur’anom časnim i Rumijevom Mesnevijom, počasno mjesto u svakom iranskom domu; ljudi mu ne bi prilazili kao svojevrsnom svetom štivu, držeći čak da im, nasumičnim ostvarenjem stranice, Hafiz može ukazati na pravi put i rješenje njihovih problema i dilemma /prof.dr. Mohammadjavad Pirmoradi, u Riječ izdavača/.
Na osnovu konačnih rezultata Centralne izborne komisije, u Novom Pazaru među 35 članova budućeg Nacionalnog saveta Bošnjaka, 17 predstavnika imaće Bošnjačka kulturna zajednica, Bošnjačka lista imaće 13 predstavnika, a lista Bošnjački preporod pet. “Bošnjačka kulturna zajednica – Muamer ef. Zukorlić” osvojila je 26.212 glasova, odnosno 17 mandata, “Bošnjačka lista” 20.225 glasova, odnosno 13 mandata i “Bošnjački preporod” 7.717 glasova, odnosno pet mendata.
Visoka delegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća boravila je, u petak 25. juna, u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini i tom prilikom razgovarala sa ministrom obrazovanja Kantona Sarajevo g-dinom Safetom Kešom i njegovim saradnicima. Tema razgovora bila je implementacija Modela obrazovanja na bosanskom jeziku za sandžačke Bošnjake u Republici Srbiji. U delegaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koju je predvodio predsjednik Izvršnog odbora Esad Džudžević, bili su i potpredsjednik IO Muhedin Fijuljanin, dr. Redžep Škrijelj i Zaim Hadžisalihović. Upoznajući ministra Keša sa dosadašnjim tokom ostvarenja prava na obrazovanje na bosanskom jeziku u Srbiji, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević je kazao da su Bošnjaci u Srbiji pravo na obrazovanje na svom maternjem jeziku počeli ostvarivati od 2004. godine, kroz „Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture“ kao izborni nastavni predmet. U tom periodu, kako je naveo Džudžević, širom Sandžaka održana je serija seminara o načinu sprovođenja nastave bosanskog jezika, koji je do sada u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju uveden u nastavu do VII razreda osnovne škole. Naglašavajući značaj implementacije obrazovanja na bosanskom jeziku na području cijele Republike Srbije, Džudžević je istakao da je Bošnjačko nacionalno vijeće izradilo Model obrazovanja za sandžačke Bošnjake u Republici Srbiji koji predviđa uvođenje nastave na bosanskom jeziku kroz tri varijante. Prema prvom rješenju bosanski jezik bio bi uveden u kompletnu nastavu u svim sredinama, u skladu sa zakonom. Drugo rješenje predviđa dvojezičnu nastavu, a u sredinama u kojima se ne bi mogla primjeniti jedna od prethodne dvije varijante, i dalje bi bio zastupljen Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture kao izborni nastavnipredmet. Ministar obrazovanja Kantona Sarajevo Safet Kešo izrazio je zadovoljstvo upriličenom posjetom Bošnjačkog nacionalnog vijeća, dajući podršku ostvarenju nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji. On je kazao da se sistemskim rješenjem nacionalnih prava jednog naroda na najbolji način dolazi do trajnih rješenja. U vezi sa daljim ostvarenjem prava na obrazovanje na maternjem bosanskom jeziku Bošnjaka u Srbiji, ministar Kešo je kazao da će nadležni organi Bosne i Hercegovine pružiti svu potrebnu pomoć predstavnicima Bošnjaka u Srbiji, te je u tom smislu predložio formiranje posebne radne grupe koja bi u narednom periodu razmotrila sve modalitete te pomoći, ističući da je njegovo ministarstvo otvoreno za punu saradnju u tom pravcu. On je kazao da će stručne službe ministarstva proučiti Model obrazovanja za sandžačke Bošnjake, kao i zakonsku regulativu u toj oblasti u Republici Srbiji, i na osnovu svega toga konkretizirati naredne svoje korake i oblike pomoći svojim sunarodnicima u Sandžaku. Tokom razgovora potencirano je i pitanje izdavanja potrebnih sertifikata od nadležnih bosansko-hercegovačkih institucija za izvođenje nastave na bosanskom jeziku, u vezi sa čim je predloženo da se to pitanje riješi kroz institucije sistema dvije zemlje i u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu. „Mi smo otvoreni za saradnju i sigurno je da ćemo na ovakav način, dogovorno, iznaći rješenja za mnoge probleme i pitanja i na taj način doprinjeti daljem procesu uspostavljanja saradnje i prijateljskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije“, naglasio je, između ostalog, ministar Kešo. Učesnici razgovora dogovorili su novi sastanak na kome će biti pozvani i drugi zvaničnici u oblasti obrazovanja i kulture, a na kojem bi trebalo da budu postignuti i konkretniji dogovori. Tokom razgovora zaključeno je da se u cilju realizacije određenih projekata u narednom periodu intenzivira saradnja kako dvije zemlje, tako i između institucija BiH i predstavnika bošnjačkog naroda u Republici Srbiji, a kao jedan od prvih projekata potenciran je Zavod za kulturu sandžačkih Bošnjaka, čiji eleborat će, između ostalog, biti i tema narednog sastanka. Na sastanku će, kako je najavljeno, biti pozvani predstavnici Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, Kulturne zajednice „Preporod“, eminentni stručnjaci u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao i ministar kulture BiH Emir Hadžihafizbegović.
Bošnjaci u Srbiji imaće nove izbore za Bošnjačko nacionalno vijeće, a poslove Vijeća do tada obavljaće privremeni organ. Na zakazanu konstitutivnu sjednicu Vijeća, 7. jula 2010. godine, nije se pojavila potrebna većina izabranih vijećnika tako da, u skladu sa odredbama zakona, Vijeće nije ni moglo biti konstituisano niti izabrani njegovi organi. Od 35 izabranih vijećnika pozivu za učešće na konstitutivnoj sjednici odazvalo se njih samo 17 (vijećnici Bošnjačke kulturne zajednice Muamera Zukorlića),ali ni njihovi mandati nisu verifikovani s obzirom da su isti odbili da se identifikuju pred predstavnicima Ministarstva za ljudska i manjinska prava, koje je proceduralno trebalo voditi prvi dio sjednice. Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Petar Antić je, nakon neuspjele sjednice, kazao da Bošnjačko nacionalno vijeće nije konstituisano i da će privremeni organ upravljanja obavljati sve tekuće poslove i nadležnosti nacionalnog savjeta koji su utvrđeni zakonom. “Ministarstvo za ljudska i manjinska prava odlučilo je da donese rješenje o raspuštanju Nacionalnog savjeta bošnjačke nacionalne manjine i odluku o obrazovanju privremenog organa upravljanja”, rekao je Antić. Odbacujući odluku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predstavnici Bošnjačke kulturne zajednice sami su, međutim, održali konstitutivnu sjednicu i izvršili izbor svojih organa. Optužujući Ministarstvo za ljudska i manjinska prava za “diskriminatorski odnos prema Bošnjacima” oni su zatražili ostavku ministara Svetozara Čiplića i Rasima Ljajića, najavljujući istovremeno i krivične prijave protiv Čiplića i njegovog pomoćnika Petra Antića. Akt o samoproglašenju Bošnjačke kulturne zajednice za BNV osudili su predstavnici ostale dvije liste. Nosilac Bošnjačke liste Esad Džudžević izrazio je žaljenje zbog nepostignutog konsenzusa Bošnjaka i istakao da će ova lista istrajati na realizaciji svojih projekata na planu ostvarenja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka. Koordinator liste Bošnjački preporod Seadetin Mujezinović, kazao je, na drugoj strani, da se u Novom Pazaru nedjeljama priča kako je Zukorlić spreman na kupovinu mandata i da zbog toga u ovoj listi nisu objavljivali imena svojih vijećnika. On je istakao da su svi vijećnici sa ove liste jedinstveni i da nije bilo nikakvih odstupanja od proklamovane politike liste. Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić izjavio je Tanjugu da je konstituisanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća bilo neuspješno, da su nakon toga preduzete aktivnosti protivne zakonu i da će “uzurpacija prava” bošnjačke manjinske zajednice biti sankcionisana. Ministar je rekao da se konstitutivnoj sjednici pozivu nije odazvao dio novoizabranih članova, dok se drugi nisu odazivali na prozivku, pa tako njihovi mandati nisu verifikovani, pa ni preuzeti. “Aktivnosti koje su nakon toga preduzete protivne su zakonu i zbog toga se ne mogu protumačiti kao formiranje Nacionalnog savjeta bošnjačke nacionalne manjine”, naveo je Čiplić, upozoravajući da će svaka zloupotreba ili uzurpacija prava koja su ustavom garantovana pripadnicima bošnjačke manjinske zajednice biti sankcionisana. Optužujući Ministarstvo za ljudska i manjinska prava za “diskriminaciju”, lider Bošnjačke kulturne zajednice Muamer Zukorlić najavio je nepoštovanje bilo kakvih odluka tog ministarstva i zvaničnih vlasti Srbije, ističući opravdanost formiranja paralelnih institucija.
Zajednička radna grupa Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo i Bošnjačkog nacionalnog vijeća razmotriće i utvrditi prijedlog mjera za realizaciju Modela obrazovanja za sandžačke Bošnjake u Republici Srbiji u narednom periodu. Takav zaključak usvojen je na zajedničkom sastanku Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo i Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koji je, u petak 9. jula, održan u Sarajevu u organizaciji Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo. Delegaciju Bošnjačkog nacionalnog vijeća u zvaničnoj posjeti Sarajevu predvodio je predsjednik Izvršnog odbora Vijeća Esad Džudžević, a sa bosanske strane sastanku su, pored predstavnika Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, prisustvovali i predstavnici Pedagoškog zavoda BiH, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i Zavoda za zaštitu kulture BiH. Izražavajući zadovoljstvo zbog unaprjeđenja saradnje između Ministarstva obrazovanja i Bošnjačkog nacionalnog vijeća, kantonalni ministar obrazovanja Safet Kešo je istakao čvrstu podršku implementaciji i ostvarenju manjinskih prava sandžačkih Bošnjaka u oblasti obrazovanja i kulture i u tom smislu izrazio spremnost cijelog ministarstva i ostalih ustanova i organizacija u Bosni i Hercegovini za pomoć u izradi adekvatnih nastavnih planova i programa za implementaciju pomenutog modela, kao i pomoć u edukaciji nastavnog kadra za izvođenje nastave na bosanskom jeziku. Ističući značaj institucionalne saradnje dvije strane, ministar Kešo je kazao da je to od suštinske važnosti za poboljšanje položaja Bošnjaka u Srbiji, zalažući se za kontinuiran rad na svim poljima i stvaranje zajedničkih timova koji će na taj način iznaći i najbolja moguća rješenja, adekvatna postojećoj situaciji i zakonskim okvirima. O značaju institucionalnog rješenja svih pitanja govorio je i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, prof. dr. Senadin Lavić. On je izrazio posebno zadovoljstvo činjenicom da postoje utvrđeni modeli za rješavanje određenih pitanja, kako u oblasti obrazovanja i zaštite kulturnog naslijeđa, tako i u drugim oblastima zaštite i ostvarenja manjinskih prava Bošnjaka u Sandžaku. Prof. Lavić je istako potpunu podršku projektima koje su na sastanku iznijeli predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća i obećao svu moguću pomoć u cilju njihove realizacije. „Drago mi je da smo imali važan, kvalitetan i izuzetno plodonosan sastanak sa predstavnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Sandžaka. Ja sam ispred Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ dao punu podršku njihovim projektima, naročito oko Modela obrazovanja na bosanskom jeziku“, naglasio je prof. dr. Senadin Lavić nakon sastanka, ističući da će Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, kao i druge relevantne institucije u Bosni i Hercegovini, učestvovati u realizaciji ovog i drugih projekata koji su od velike važnosti za nacionalni identitet Bošnjaka. „Bošnjaci, bez obzira gdje živjeli, imaju svoja prava. Takođe i naši Bošnjaci u Srbiji imaju prava koja im pripadaju po svim evropskim konvencijama. Oni moraju imati, ako žele, nastavu na bosanskom jeziku i to im se mora omogućiti. Po Ustavu i po zakonima Srbije oni to imaju i sada je na nama da to realizujemo“, rekao je Lavić, istićući da je veoma bitno da ta saradnja bude na nivou institucija, te da su Univerzitet u Sarajevu i Državni univerzitet u Novom Pazaru, s jedne, i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ i Bošnjačko nacionalno vijeće, s druge strane, te institucije koje će omogućiti realizaciju ovih projekata. O velikom značaju projekata Bošnjačkog nacionalnog vijeća govorio je i prof. dr. Dževad Jahić, šef Odsjeka za bosanski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je izrazio spremnost ove inistitucije u pružanju sve potrebne pomoći na realizaciji jednog ovako važnog projekta. Izražavajući veliko zadovoljstvo rezultatima sastanka, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević je naglasio da su implementacija Modela obrazovanja i stvaranje Zavoda za kulturu sandžačkih Bošnjaka od izuzetne važnosti za ostvarenje manjinskih prava Bošnjaka u Srbiji. On je posebno istakao važnost saradnje sa kredibilnim institucijama u Bosni i Hercegovini na realizaciji ovih, kao i drugih projekata od značaja za nacionalni identitet sandžačkih Bošnjaka. „Mi ovim projektima manifestujemo svoju želju da se u svim oblastima sandžački Bošnjaci integrišu u institucije sistema u Republici Srbiji i na tom planu koristićemo u konkretnim oblastima i pomoć nadležnih bosansko-hercegovačkih institucija, kao i iskustva drugih manjina u našoj zemlji. Mi sandžački Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu osjećamo svojom maticom i želimo da sve stvari važne za naš nacionalniidentitet radimo u saradnji sa institucijama Bosne i Hercegovine“, naglasio je Džudžević. Na sastanku predstavnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća i predstavnika institucija Bosne i Hercegovine formirana su tri zajednička radna tima za realizaciju projekata u oblasti obrazovanja i kulture. Za praćenje realizacije projekata zaduženi su ministar Safet Kešo, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ prof. dr. Senadin Lavić, te ispred Bošnjačkog nacionalnog vijeća Muhedin Fijuljanin. Grupu za oblast obrazovanja činiće prof. dr. Dževad Jahić, dr. Redžep Škrijelj, Muratka Fetahović i predstavnici Pedagoškog zavoda BiH, dok će grupu za oblast kulture činiti docent Džengis Redžepagić, arheolog Mustafa Baltić i predstavnici Zavoda za kulturu BiH i Ministarstva kulture. Jedan od prvih koraka koji se očekuje u realizaciji ovih projekata je organizacija seminara za učitelje i nastavnike za izvođenje nastave na bosanskom jeziku.
Preko šezdeset hiljada ljudi prisustvovalo je obilježavanju 15-togodišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine. U Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je 775 identifikovanih žrtava, među kojima i posmrtni ostaci dvojice 14-togodišnjaka ubijenih 11. jula 1995. – Rijada Gabeljića i Mehmeda Varnića. Komemoraciji su prisustvovali preživjeli članovi porodica žrtava, brojni bosansko-hercegovački i međunarodni zvaničnici, te predstavnici nevladinog sektora i gosti iz cijelog svijeta, koji su odali počast žrtvama najvećeg zločina koji se dogodio na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Među ostalima, komemoraciji su prisustvovali i predsjednici Srbije i Crne Gore Boris Tadić i Filip Vujanović. Obilježavanje 15. godišnjice genocida u Srebrenici počelo je polaganjem cvijeća i odavanjem počasti žrtvama, a nešto prije – učenjem Kur'ana, nakon čega je uslijedilo dizanje zastave i intoniranje državne himne. Izveden je i recital “Poema o Srebrenici” i poetsko-muzički performans “Srebrenički inferno”. Učesnicima komemoracije i ukopa žrtva obratili su se načelnik opštine Srebrenica Osman Suljić, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Čarls Ingliš, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko, ministar spoljnih poslova Republike Republike Francuske Bernard Kušner, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Sadik Ahmetović, generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjorn Jagland, premijer Kraljevine Belgije Yves Leterme, premijer Republike Turske Redžep Tayyip Erdogan, predsjednik Republike Slovenije Danilo Turk i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. DELEGACIJA BNV U POTOČARIMA Komemorativnom skupu povodom 15-te godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici prisustvovali su i predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koji su tom prilikom položili cvijeće na spomen obilježje u Potočarima. Povodom desetogodišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, Bošnjačko nacionalno vijeće proglasilo je, 10. jula 2005. godine, 11. jul Danom sjećanja. Njihova zajednička poruka je da genocid u Srebrenici predstavlja neizbrisivu mrlju na savjesti čovječanstva, te da je neophodno učiniti sve kako bi se odgovorni za taj zločin priveli pravdi, a u BiH stvorili uslovi za izgradnju povjerenja i prosperitetnije budućnosti. Na komemoraciji je posebno istaknuta deklaracija o Srebrenici koju je usvojio parlament Srbije, ali i podsjećanje da je Evropski parlament proglasio 11. jul kao Dan sjećanja na genocid. Američki ambasador Čarls Ingliš, koji je predvodio delegaciju SAD-a na komemoraciji, prenio je poruku američkog predsjednika Baraka Obame kojom se na najeksplicitniji način osuđuje genocid u Srebrenici, te insistira na pravdi za srebreničke žrtve, uključujući i procesuiranje haškog optuženika Ratka Mladića, koji je predvodio egzekucije u tom gradu. “Pravda mora podrazumjevati potpunu odgovornost za počinjene zločine, kompletnu identifikaciju i utvrđivanje istine o nestalima, te sudski progon i osudu za izvršioce genocida. To uključuje i Ratka Mladića koji je predvodio egzekucije, a koji je još uvijek na slobodi. SAD pozivaju sve vlade da udvostruče napore na pronalaženju odgovornih, njihovom hapšenju i izvođenju pred lice pravde. Sveta dužnost je da se pamti šta se desilo u Srebrenici i spriječi da se zločin ponovi”, rekao je Čarls Ingliš, američki ambasador u Bosni i Hercegovini. “Rekao sam i vjerujem da je užas Srebrenice mrlja na našoj kolektivnoj savjesti”, riječi su američkog predsjednika, koji je uputio apel svim vladama da udvostruče napore na pronalaženju odgovornih, njihovom hapšenju i izvođenju pred lice pravde. Kako je prenio poruku Baraka Obame, žrtve Srebrenice bili su ljudi koji su željeli živjeti u miru i oni koji su vjerovali da će ih međunarodna zajednica zaštiti. “Srebrenica je tamna mrlja cijelog svijeta i veliki udarac za međunarodne snage i međunarodnu zajednicu… Srebrenički muškarci i djedječaci su jednostavno bili žrtve klasičnog etničkog čišćenja” – riječi cu turskog premijera Tajipa Erdogana na dženazi u Potočarima u julu 2010. godine, koji je pozvao svijet da, radi budućnosti, nikada više ne dozvoli da se tako nešto ponovo dogodi. Na razmjere zločina u Srebrenici ukazali su i svi drugi zvaničnici, solidarišući se s bolom onih koji su izgubili svoje najmilije. “Naša dužnost je da djelujemo kako bi ustanovili pravdu i utvrdili istinu, odnosno da oni koji su učestvovali u ubistvima u Srebrenici budu kažnjeni i da pravda bude zadovoljena”, kazao je visoki predstavnik UN u BiH Valentin Incko. “Vjerujemo da će časni ljudi iz bilo koje zemlje i iz bilo koje zajednice, iz bilo koje etničke grupe pobijediti nad onima koji šire mržnju. Vjerujem da će časni ljudi pobijediti nad onima koji dovode u pitanje genocid u Srebrenici. Oni nemaju budućnosti, oni nisu dio naše civilizacije”, naglasio je Valentin Incko. Poruku sličnog sadržaja uputio je i francuski ministar spoljnih poslova Berbar Kušner, naglasivši da svi koji su učestvovali u zločinima moraju biti uhapšeni. “Potrebna je tolerancija i politika koja će BiH voditi naprijed. Za to ima nade, jer su ovdje došli predstavnici mnogih zemalja, među kojima i predsjednik Srbije Boris Tadić”, rekao je Kušner, ističući da “ne treba misliti na osvetu” već na uspostavljanje mira, stabilnosti i međusobnog poštovanja i tolerancije. “Mi stalno govorimo ‘nikad više’, ali to nije dovoljno, nužno je jačati proces evropskih integracija u BiH… u funkciji jačanja razumijevanja i komunikacije između stanovništva u BiH”, stav je Torbjorna Jaglanda, generalnog sekretara Savjeta Evrope. Na obavezu sjećanja i opomenu koju nosi Srebrenica ukazao je premijer Kraljevine Belgije Yves Ltereme, navodeći kako je neodrživo da neko bude ubijen zato što pripada drugoj etničkoj skupni, vjeri…, te potcrtavajući značaj ljudske pravde u izgradnji mira i stabilnosti. Petnaest godina nakon genocida u Srebrenici, utvrđen je identitet ukupno 6.481 osobe ubijene u Srebrenici u julu 1995. godine. Međunarodni sud pravde u Hagu je zločine u Srebrenici prije tri godine okarakterisao kao genocid, a glavni osumnjičeni, genaral Ratko Mladić, pod čijom komandom je taj zločin izvršen, i dalje je u bjekstvu. Do sada je u Potočarima ukupno sahranjeno 3.749 identifikovanih žrtava. Važnost mira i sigurnosti u BiH istakao je i turski premijer Redžep Tajip Erdogan, pozivajući da se nikada više i nikome ne ponovi Srebrenica. Premijer Turske kazao je danas da je “Srebrenica tamna mrlja cijelog svijeta i veliki udarac za međunarodne snage i međunarodnu zajednicu”, te pozvao svijet da, radi budućnosti, nikada više ne dozvoli da se tako nešto ponovo dogodi. “Srebrenički muškarci i dječaci su jednostavno bili žrtve klasičnog etničkog čišćenja”, rekao je Erdogan, dodajući da i danas ima na hiljade ljudi za kojima se traga, koji su ukopani negdje u masovnim grobnicama. “Majke Srebrenice žele naći makar jednu kost od svog najbližeg ili bar jedan predmet ili stvar koja se nalazila uz tijelo njenog najbližeg koji je ubijen”, dodao je on. Erdogan je istakao da je Turska osjetila bol Srebrenice, te obećao da će njegova zemlja nastaviti svoje napore u izgradnji stabilnosti, mira i prosperiteta i to ne samo u BiH, već i u Srbiji, Hrvatskoj i cijeloj regiji. Erdogan je naglasio da je časna bila odluka Skupštine Srbije da usvoji Deklaraciju kojom se osuđuje zločin u Srebrenici, kao što je časno i to što je predsjednik Srbije Boris Tadić došao u Potočare. On je izrazio uvjerenje da će to doprinjeti boljoj budućnosti i da će Srebrenica postati mjesto u kojoj će se rađati nova budućnost. On je, također, rekao da su dešavanja u Srebrenici prije 15 godina bila veliki udar za međunarodnu zajednicu i apelovao da se to više nikada ne ponovi. Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan naveo je jednu situaciju kojoj je, prema sopstvenim riječima, prisustvovao. “Ja ovdje posebno želim da podvučem i da pohvalim jedan čin kojem sam prisustvovao. Jedna majka, koja je izgubila dva sina i supruga, došla je do predsjednika Tadića. U očima te majke sam vidio tugu, vidio sam spokoj i ponos, ali nisam vidio mržnju. Nisam vidio mržnju jer je ona časna kao osoba i kao majka. Upravo ovakve majke su potrebne svima nama, ovakve majke su potrebne cijelom svijetu. Jer, ko je ubio jednog čovjeka, kao da je ubio cio svijet”, ispričao je Erdogan. „Jedna majka, koja je izgubila dva sina i supruga, došla je do predsjednika Tadića. U očima te majke sam vidio tugu, vidio sam spokoj i ponos, ali nisam vidio mržnju. Nisam vidio mržnju jer je ona časna kao osoba i kao majka. Upravo ovakve majke su potrebne svima nama, ovakve majke su potrebne cijelom svijetu. Jer, ko je ubio jednog čovjeka, kao da je ubio cio svijet” – ispričao je Erdogan. Predsjednik Republike Slovenije Danilo Turk naglasio je nužnost sprječavanja svake opasnosti, akta ili pasivnosti koja bi mogla prouzročiti i omogućiti genocid. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je kazao da je BiH zemlja ravnopravnih građana i da je istina o zločina u Srebrenici poznata svima. “Savjet bezbjednosti UN je zavezao ruke žrtvama zbog embarga na uvoz oružja u BiH. UN je tako istupao samo zato što su žrtve bili Bošnjaci. Želim da istaknem da hrišćanstvo kao vjera nema ništa za zločinima počinjenim u BiH… Nigdje u svijetu se ne poriče genocid osim u BiH. Prijedlog zakona blokiran je od onih koji podstiču genocid, jasno je da će aktuelni poricatelji završiti na otpadu svjetske i historije srpskog naroda kao Sloba i Radovan”, rekao je, između ostalog, predsjedavaću Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, ističući posebno da u Srebrenici, i pored velikog stradanja, nije zabilježen nijedan slučaj osvete, što je dokaz civilizacijskog odnosa bošnjačkog naroda prema ostalim narodima na ovom području. Nakon ceremonijalnog dijela komemoracije, na mezarju u Potočarima je održana i zajednička dženaza za srebreničke Bošnjake. Inače, u Srebrenicu je, u međuvremenu stiglo oko 7.000 učesnika “Marša mira”, te šesti biciklistički maraton, koji je u četvrtak krenuo iz Bihaća prema Srebrenici u znak sjećanja na stradanje nedužnih civila, a pod motom “Da se nikad ne zaboravi i ne ponovi”. Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici ove godine je propraćeno i nizom prigodnih sadržaja – projekcija filmova, izložbi fotografija i promocija knjiga u zemlji i inostranstvu koje govore o stradanju Srebrenice. Petnaest godina nakon genocida u Srebrenici, utvrđen je identitet ukupno 6.481 osobe ubijene u Srebrenici u julu 1995. godine. Međunarodni sud pravde u Hagu je zločine u Srebrenici prije tri godine okarakterisao kao genocid, a glavni osumnjičeni, genaral Ratko Mladić, pod čijom komandom je taj zločin izvršen, i dalje je u bjekstvu. Do sada je u Potočarima ukupno sahranjeno 3.749 identifikovanih žrtava.
U organizaciji Bošnjačkog savjeta, najviše institucije Bošnjaka u Crnoj Gori, u Plavu i Gusinju je od 16. do 18. jula 2010. godine održana peta “Sehara bošnjačke kulture“. Za ovu trodnevnu manifestaciju pozvan je veliki broj učesnika i gostiju, koji su dolaskom i svojim učešćem dali doprinos uspjehu manifestacije. Za organizatore i posjetioce poseban doživljaj i zadovoljstvo su priredili istaknuti bošnjački umjetnik Hilmija Ćatović – svojom izložbom slika, kao i prof. dr. Ferid Muhić – svojim nadahnutim govorom i biranim riječima o djelu uvaženog umjetnika Ćatovića. Nakon obraćanja prof.dr. Muhića, Seharu bošnjačke kulture 2010. god. proglasio je otvorenom doajen bošnjačke umjetnosti i redovni profesor, akademski slikar Hilmija Ćatović. U programu Sehare organizovan je i sajam izdavačke djelatnosti, gdje je ‘’Almanah’’ izložio veliki broj knjiga, koje su izazvale značajnu pažnju posjetilaca. Program je nastavljen u Sali Centra za kulturu Plav, gdje se Predsjednik savjeta prof. dr. Šerbo Rastoder, obrativši se prisutnima prigodnim govorom, ukratko osvrnuo na dosadašnji rad Savjeta, kao i na plan budućih aktivnosti. U znak zahvalnosti i podrške u realizaciji određenih projekata, Savjet je uručio prigodne nagrade zaslužnim pojedincima, institucijama i organizacijama. Nagrade su uručene: reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću, Ministru u Vladi Crne Gore Rafetu Husoviću, Bošnjačkom nacionalnom vijeću u Srbiji, Prof. dr. Feridu Muhiću, prof. dr. Enesu Pelidiji, Šefkiji Nurkoviću, vlasniku TV APR Rožaje, Fotografu Adisu Medunjaninu, Centru za očuvanje kulture manjina Crne Gore, Bošnjačkom savezu iz Amerike, Udruženju Prijateljstvo Luksemburg-Crna Gora i Udruženju ’’Sandžak’’ iz Njemačke. Program je nastavljen tradicionalnom bošnjačkom muzikom (sevdalinkama i kasidama), u izvedbi: Plevaljskih i Plavskih tamburaša, kao i ansambla Ašik Junus iz Novog Pazara. Drugi dan manifestacije započet je okruglim stolom, o temi: ’’Kako do opštine’’, koji je održan u Centru za kulturu Gusinje. Okrugli sto je otvorio prof. dr. Šerbo Rastoder, a učešće u njegovom radu je uzeo veliki broj prisutnih. Na ovu temu su diskutovali dr. Rusmin Laličić, koji je bio i moderator ovog okruglog stola, zatim Riza Gruda, poslanik Kemal Purišić, Predsjednik Opštine Plav Skender Šarkinović, Muslija Kačlić predsjednik odbora za vraćanje statusa Opštine Petnjici, dr. Redžep Škrijelj, predsjednik Bošnjačkog saveza iz Amerike Esad Rastoder, poslanik u parlamentu Crne Gore Ervin Spahić, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog savjeta Osman Nurković, Ragip Deljanin, Šefkija Hodžić predsjednik DPS Plav, Hamdija Bicić, predsjednik Fondacije Gusinje iz Njujorka, Jasmina Omeragić, Rasim Dreca, Kulturni centar Bošnjaka Makedonije, Mirsad Rašić potpredsjednik bošnjačkog saveza iz Amerike, Hajdarpašić Remzija predsjednik zavičajnog kluba Bihor iz Luksemburga i dr. Na kraju, zaključeno je da je pitanje vraćanja statusa opštine Petnjica i Gusinje pitanje daljeg opstanaka preostalog stanovništva na ovim prostorima, te da treba udružiti političku, intelektualnu, materijalnu i drugu snagu u naporu da se dođe do pravednog rješenja, tj. da se vrati status opštine Petnjici i Gusinju, koji je, nepravedno, dekretom oduzet. Također, istoga dana, u Centru za kulturu Gusinje izvršena je prezentacija kulturne baštine Bošnjaka Crne Gore mr. Saita Šabotića, prezentiran je istorijsko-etnografski film autora Ibiša Kujevića, kulturna baština Bošnjaka Plava i Gusinja. Gusinje je bilo i domaćin promociji knjige Alije Džogovića ’’Plavsko-Gusinjska Onomastika’’, o kojoj su govorili prof. dr. Redžep Škrijelj i dr. Adnan Čirgić. Nakon završetka cjelodnevnih aktivnosti, buru oduševljenja kod prisutnih gostiju izazvao je nastup folklornih društava: ’’Vrelo ibra’’ Rožaje, KUD-a iz Plava, Gusinja i Petnjice. Treći dan manifestacije započet je okruglim stolom o temi ’’Bošnjaci i popis stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine, koji je održan u Centru za kulturu u Plavu. Na ovom okruglom stolu učestvovali su prof. Dr. Šerbo Rastoder, Ervin Spahić – poslaniku u parlamentu Crne Gore, dr. Admir Muratović, Esad Kočan – novinar i urednik nedeljnika Monitor, Osman Nurković i dr. Govornici su istakli važnost popisa i apostrofirali na izgradnju institucija koje se bave afirmacijom identiteta, kako bi se prevazišli problemi koji su se desili na popisu 2003. god. Također, posebno pitanje na kojem treba raditi je osloboditi građane straha i omogućiti im slobodno izjašnjavanje na predstojećem popisu. Potrebno je razbiti strah od kompleksa inferiornosti. Treba definisati obaveze i iste podijeliti i spremno dočekati popis i ne dozvoliti da se desi ono što se desilo na prethodnom popisu. Također, govornici su predvidjeli problem popisa stanovništva u dijaspori. Kako je rečeno, Zakonom o popisu stanovništva ovaj segment nije gotovo ni pomenut, te da će ukoliko Bošnjaci kao narod i institucije koje su zainteresovane da se popis uradi kvalitetno ne ulože dodatni napor, ostati veliki broj sunarodnika nepopisan. Stoga, od sada treba raditi na pripremi popisivača, njihovoj obuci i sprečavanju eventualnih zloupotreba. Bogatoj raspravi na ovom okruglom stolu, svojim diskusijama, dali su doprinos i Reis Islamske zajednice Rifat ef. Fejzić, Dževad Šarkinović, Malić Agić iz Sarajeva, Haris Ibrović iz Makedonije, Esad Rastoder – predsjednik Bošnjačkog saveza iz Amerike, Fahrudin Hadrović – poslanik u parlamentu Crne Gore, Beka Selimanaj – predsjednik udruženja ’’Merhamet’’ iz Njemačke i dr. Aktivnosti su nastavljene predstavljanjem iseljeničkih klubova Bošnjaka iz Crne Gore. Nakon otvaranja ovog skupa od strane Predsjednika Bošnjačkog savjeta, skupu se obratilo više udruženja iz dijaspore. Radončić Ahmet, presdsjednik udruženja ’’Behar’’ iz Holandije, predstavio je svoje udruženje i izrazio spremnost na nastavak saradnje u svakoj oblasti, posebno sada na temu priprema za popis stanovnoštva u Crnoj Gori 2011. god. Predložio je da bi Udruženja u dijaspori trebala da formiraju Odbor koji bi sarađivao sa Bošnjačkim savjetom u Crnoj Gori. Sead Ramdedović je predstavio udruženje „Prijateljstvo Luksemburg-Crna Gora“, i posebno pohvalio rad kulturne sekcije i folklora koji okupljaju oko 300 djece, čime se uspješno bore protiv asimilacije. Istakao je postojanje kontakata i dobre saradnje sa Ambasadama i Konzlatima u više evropskih država. Rašić Mirsad, potpredsjednik Bošnjačkog saveza iz Amerike, predstavio je svoju organizaciju i lica koja je vode. Izrazio je spremnost za dalju saradnju i zadovoljstvo programom Sehare. Jupo Rastoder, predsjenik Udruženja ’’Sandžak’’ iz Njemačke, prenio je selame od svoje organizacije, kao i od predsjednika Udruženja Bošnjaka Kosova Osmana Destanovića i predsjednika Kluba ’’Balkan’’ Remzije Agovića. Dao je više ideja u pracu jačanja veza između dijaspore i Bošnjačkog savjeta, kao i u vezi konkretnih aktivnosti u cilju očuvanja identiteta našeg naroda u dijaspori. Klub „Bihor“ iz Lukseburga predstavili su predsjednik Hajdarpašić Remzija, Sekretar Kočan Ruždija kao i Selva Šabotić-Ramčilović glavni urednik revije „Bihor“. Između ostalih, jedan od prijedloga predstavnika ove organizacije je bio da se neka od narednih Sehara organizuje u Luksemburgu. Šemso Đečević, predsjednik Zavičajnog društva Plava i Gusinja u Republici Sloveniji, predstavio je svoju organizaciju i aktivnosti sa kojim se u dugogodišnjem periodu postojanja bavi. Naime, ova organizacija postoji od 1992. godine, okuplja oko 250 porodica, bavi se prije svega očuvanjem bošnjačke kulture, tradicije, mentaliteta i identiteta. Bore se za princip “integracija da – asimilacija ne“. Beka Selimanaj, predsjednik udruženja ’’Merhamet’’ Njemačka, upoznao je prisutne sa konceptom organizacije i njenim aktivnostima od osnivanja, tj. 1992. godine, do danas. Dao je nekoliko interesantnih prijedloga na čemu treba ubuduće raditi i kako uspostaviti tešnju saradnju. Predložio je da se razmisli o eventualnom uključenju nekog iz dijaspore u Bošnjački savjet, kako bi saradnja bila bogatija i plodotvornija. Mijaz Mehović je predstavljao udruženje 6 NVO Pećko-Istočkog kraja iz Republike Kosovo i opširno informisao o stanju Bošnjaka na tom području. Istakao je mnogo problema sa kojim se suočavaju, a prije svega tešku borbu za očuvanje identiteta, kao i niz drugih problema. Sa žaljenjem je konstatovao da su prepušteni sami sebi i da ni od koga ne dobijaju nikakvu pomoć, te da im prijeti opasnost od potpune asimilacije i nastavljanja iseljavanja. Na kraju ovog skupa zaključeno je da je i ova Sehara Bošnjačke kulture bila uspješna, te da je i naredne godine treba organizovati; zatim da u najkraćem roku treba početi sa aktivnostima na pripremi za popis stanovništva u Crnoj Gori u 2011. godini; također, formirati organizacioni odbor koji će raditi na pripremi obilježavanja sto-godišnjice stradanja Bošnjaka Plava i Gusinja; realizovati projekat uređenja Ali-Pašinih izvora, aktivnosti oko projekta Kulturnog centra Bošnjaka i dr. Usvajanjem zaključaka završeno je predstavljanje klubova iz dijaspore, koje je bilo i završetak manifestacije.
PRIJEDLOG za dodjelu Priznanja umjetnicima odnosno, stručnjacima u kulturi za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina Pozivajući se na JAVNI POZIV Ministarstva kulture Republike Srbije, Bošnjačko nacionalno vijeće (Nacionalni savet bošnjačke nacionalne manjine) je na svojoj redovnoj sjednici Odbora za kulturu, donijelo Odluku da podrži kandidaturu akademskog slikara Hilmije Ćatovića, uglednog profesora i istaknutog likovnog stvaraoca za dodjelu ovog prestižnog Priznanja. Obrazloženje Profesor Hilmija Ćatović je svojim umjetničkim djelovanjem ali i djelovanjem u prostoru obrazovanja, već odavno zauzeo veoma značajno mjesto na lestvici univerzalnih vrijednosti kada su u pitanju doprinosi u afirmaciji nacionalne, ali i kulture u njenom najširem smislu, ne samo na ovim prostorima, već i na prostoru cijele zemlje. Profesor Hilmija Ćatović je svojim djelom dao ogroman doprinos u definisanju i afirmaciji sandžačkog prirodnog i kulturnog ambijenta, te obilježavanja kulturno-obrazovnog procesa bošnjačkog naroda u jednom periodu. Naravno, kao profesor na Akademiji likovnih umetnosti u Prištini (čiji je jedan od osnivača), gdje je proveo skoro čitav radni vijek, svoje nepresušno iskustvo i znanje, nesebično je prenosio svim generacijama koje su prolazile kroz njegovu klasu. Kao izuzetan likovni stvaralac, kroz izražene poetske faze, njegova umjetnost je eksplicitno i permanentno bila podređena afirmisanju ali i realnom sagledavanju prirodnog i kulturno-historijskog nasljeđa ovoga kraja i ovog naroda. Već šest decenija ovaj umjetnik je prisutan široj javnosti na svim značajnijim izložbenim manifestacijama i samostalnim izložbenim projektima u našoj zemlji i inostranstvu. Izmedju ostalih u njegovoj biografiji se pominju centri poput Beograda, Zagreba, Prištine, Skoplja, Ljubljane, Podgorice, Sarajeva, Žersova, Katovica, Sinjeza, Moskve, Bukurešta, Kelna, Hildena, Pariza, Študgarda, Liona, Bazela, Damaska, Loncence, Amana, Ankare, Montreala, Kaira… Autor je više projekata, spomenika, mozaika i murala izvedenih u prostoru a njegova djela se nalaze u mnogim gradovima bivše Jugoslavije kao i u mnogim svjetskim centrima, fundusima galerija i muzeja i privanim zbirkama. Za svoja djela profesor Ćatović je često i nagrađivan. Među najznačajnijim su svakako Orden rada sa srebrnim vencem, Nagrada Bošnjačkog nacionalnog vijeća “Dukat Isa bega Ishakovića“ (2006.god.) za oblast ukupnog kulturnog stvaralaštva i za doprinos u očuvanju kulturne baštine sandžačkih Bošnjaka, kao i Nagradu za životno djelo Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika (2008.god.). Pored ovih, Ćatović je dobitnik i niza nagrada na žiriranim saveznim i međunarodnim kolektivnim izložbama (Oktobarski salon – Beograd; Pokrajinske nagrade za slikarstvo – Priština; Izložba jugoslovenskog portreta – Tuzla; i dr.) Smatramo da profesor Hilmija Ćatović ispunjava sve kriterijume predviđene Uredbom o bližim uslovima i načinu dodjele Priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina. Na osnovu svega ovoga, Odbor za kulturu, Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, podržava kandidaturu profesora Hilmije Ćatovića, našeg uglednog umjetnika iz redova Bošnjaka, Komisiji Ministarstva kulture za dodjelu Priznanja, za dobijanje ovog prestižnog Priznanja. U Novom Pazaru, Predsjednik Vijeća 27.08.2010.godine Dr. Sulejman Ugljanin
“Dan Sandžaka“, koji se obilježava 20. novembra, u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) u Pljevljima 1943. godine, u 2010. godini obilježen je nizom manifestacija: dodjelom književne nagrade „Pero Ćamila Sijarića“ za 2010. godinu, Sandžačkim književnim susretima, dvjema promocijama knjiga: Sandžak multietnička regija, autora Esada Džudževića, i Tatli džan, iz zaostavštine rahmetli Muhameda Abdagića. Ceremoniji dodjele književne nagrade „Pero Ćamila Sijarića“ prethodilo je obraćanje predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća i ministara u Vladi Srbije Sulejmana Ugljanina koji je čestitao blagdan Bošnjacima Sandžaka i izrazio zadovoljstvo što su sandžački Bošnjaci postigli konsenzus o pojedinim ključnim nacionalnim pitanjima, ističući da Dan Sandžaka, kao svoj nacionalni praznik, slave podjednako predstavnici svih bošnjačkih političkih i drugih opcija u Sandžaku i šire. “Posebno zahvaljujem književnicima koji su došli sa strane i dali ovoj manifestaciji međunarodni značaj”, naglasio je, obraćajući se učesnicima petih Sandžačkih književnih susreta i mnogobrojnim gostima, predsjednik BNV-a Sulejman Ugljanin. Nakon toga, Sulejman Ugljanin je, ispred BNV-a, uručio književnu nagradu „Pero Ćamila Sijarića“ ovogodišnjim laureatima: Zaimu Azemoviću i Asmiru Kujoviću. Ovu književnu nagradu BNV dodjeljuje istaknutim literarnim stvaraocima iz Sandžaka ili onima koji vode porijeklo iz Sandžaka a pišu na bosanskom jeziku, a sastoji se od specijalne plakete (rad akademskog slikara Muriza Čokovića), diplome i novčanog iznosa u visini tri prosječna lična dohotka u privredi u Republici Srbiji.