Fond za humanitarno pravo osnovan je ranih 90-tih godina proŠlog vijeka i bio je slamka spasa i nade sandžačkih Bošnjaka, naročito u periodu 1992-1995.godine, kada niko, osim njih samih, nije bio sa njima. Dići glas protiv masovnih privođenja, prebijanja, nezakonitih hapšenja građana Sandžaka bio je tada glas razuma i hrabrosti. Na čelu tog anti-ratnog pokreta u našoj zemlji bila je Nataša Kandić i Fond za humanitarno pravo iz Beograda. Građani Sandžaka pamte taj gest. Tada, a i danas, Nataša Kandić predvodi borbu za suočavanje sa prošlošću u našem društvu koje je tako neophodno svima nama. I dželatima i žrtvama. Jednima da se suoče sa pravdom, a drugima da osjete zadovoljenje pravde. Zbog svega toga želimo da ova nagrada sa imenom Rifata Burdžovića bude podsticaj svima onima koji se bore za pravdu i istinu čime svi skupa doprinosimo izgradnji jednog boljeg i pravednijeg društva zasnovanog na ljudskim pravima, multietničnosti i multikulturalizmu kao evropskim vrijednostima kojim svi težimo. Dodjeljujući Medalju Rifat Burdžović – Tršo, gospođi Nataši Kandić, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji i Crnoj Gori želi da još jednom istakne svoje trajno opredjeljenje za mir, suživot i razumijevanje drugih, kao i unutrašnje i evropske integracije. Po mišljenju Bošnjaškog nacionalnog Vijeća simbol svih tih vrijednosti predstavlja gospođa Nataša Kandić, predsjednica Fonda za humanitarno pravo. 11. maj 2006.godine Bošnjačko nacionalno vijeće
Vijesti
Kultura, umjetnost, jezik, religija, običaji, književnost, arhitektura i stvaralaštvo uopšte, čine identitet jednog naroda. U burnim vremenima ugroženosti, čak i biološkog opstanka bošnjačkog naroda na ovim prostorima, stvaranjem društva „IKRE“ prije pet godina u Prijepolju, Bošnjaci su dobili značajan subjekt za očuvanje svojih vrijednosti i identiteta. Bilo je to vrijeme kada se u državnim medijima rijetko moglo čuti bilo šta afirmativno u vezi bošnjačkog naroda a profesionalne kulturne institucije u svojim programima skoro da nisu imale ništa od vrijednosti i baštine ovog naroda. Ne mireći se sa takvim pristupom, kulturni djelatnici iz Prijepolja stvorili su Društvo „IKRE“. Odajući priznanje ovom Društvu, Bošnjačko nacionalno vijeće je imalo u vidu da je to hrabar i civilizovan čin zaštite svog nacionalnog identiteta. Društvo „IKRE“ je znalo da svojim umjetničkim programom izrazi protest i podsjeti na „Srebrenicu“ i „Štrpce“. Svojim promocijama književnog stvaralaštva, likovnim izložbama, pozornišnim predstavama i bajramskim svečanostima pokazalo je da bošnjački narod dijeli kulturne vrijednosti Evrope ravnopravno sa drugim narodima. Zaštita kulturno-istorijskih spomenika, kao što je Sahat-kula u Prijepolju, je primjer brige o kulturnom naslijeđu, čak i onda kada ona izostane od strane profesionalnih državnih institucija. Društvo „IKRE“ je u svim svojim manifestacijama i djelovanju upućivalo progresivne poruke usmjerene ka afirmisanju istinskih vrijednosti, očuvanju svoje posebnosti i poštovanju različitosti. Bošnjačko nacionalno vijeće mu ovom nagradom izražava priznanje i podršku. 11. maj 2006.godine Bošnjačko nacionalno vijeće
Poštovani predsjedniče Ugljanin, poštovani vijećnici, dame i gospodo, dragi gosti, Dobro došli na svečani prijem povodom obilježavanja 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave. Ove godine obilježavanje 11. maja ima dvije dodatne činjenice i to: Ove godine obilježavamo 15 godina ovog najvećeg nacionalnog blagdana sandžačkih Bošnjaka i ove godine prvi put obilježavamo 11. maj – Dan bošnjačke nacionalne zastave kao zvaničan nacionalni blagdan Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori, priznat od strane države. Kada se vratimo 15 godina unazad i uporedimo stanje Bošnjaka tada i danas, primjetićemo najmanje 5 stvari. Tada, 11. maja 1991.godine, bili smo narod na nivou vjerske skupine, bez ikakvih nacionalnih obilježja i nacionalnih prava, ali smo i tada znali šta hoćemo i kako to što hoćemo da ostvarimo. Nakon biološkog opstanka poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i rušenja režima Slobodana Miloševića pristupili smo procesu ostvarivanja nacionalnih manjinskih prava u skladu sa međunarodno-pravnim standardima i zaokružili smo ono što se zove lična karta naroda: 1. To je prije svega, vraćanje historijskog imena našem narodu i imena našem maternjem jeziku. To smo verifikovali na popisima stanovništva 2002.godine, u Srbiji i 2003.godine, u Crnoj Gori. 2. Nakon toga, Bošnjačko nacionalno vijeće je u saradnji sa državnim organima i Međunarodnom zajednicom, vratio naš bosanski jezik u zvanične službene jezike u našoj državi – tako da je danas bosanski jezik ravnopravan sa srpskim, albanskim, bugarskim, rusinskim, romskim, slovačkim, rumunskim, mađarskim, ukrajinskim i hrvatskim jezikom. 3. Počeli smo proces obrazovanja koji poštuje naše nacionalne vrijednosti i na taj način vratili smo bosanski jezik, književnost, bošnjačku kulturu i historiju u državni školski sistem iz kojeg su bili izbačeni prije ravno stotinu godina. 4. Država je priznala naše nacionalne simbole – grb i zastavu, što je bitno obilježje svakog evropskog naroda. Naša zastava i grb predstavljaju savršen sklad naše bogumilsko-islamske tradicije i kulture, što simbolizuju 3 ljiljana i 3 polumjeseca pored toga priznata su naša četiri nacionalna blagdana, dakle 11. maj, Dan bošnjačke nacionalne zastave, 20. novembra, Dan ZAVNOS’a, dva bajrama a mi obilježavamo i 11. juli, Dan sjećanja. 5. Na dobrom smo putu da prevaziđemo do sada selektivan pristup svih dosadašnjih vlada u zaštiti i afirmaciji bošnjačke kulturne baštine, ravnopravno sa srpskom i drugim kulturnim baštinama na ovim prostorima. To ćemo postići i formiranjem redakcije na bosanskom jeziku na RTS-u odnosno Javnom RTV servisu, čime između ostalog, doprinosimo stvaranju multietničkog i multikulturalnog društva u našoj državi i čime doprinosimo bržem i efikasnijem približavanju naše zemlje evropskim i evroatlanskim integracijama.
“Da budemo sretni u sadašnjosti i sretni u budućnosti”, poruka je Dr Sulejmana Ugljanina, predsjednika BNV upućena bošnjacima Sandžaka na svečanosti upriličenoj povodom 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave. Na prijemu u glavnom uredu Vijeća, nakon uručivanja ustanovljenih nacionalnih nagrada BNV, Medalje Rifat Burdžović Tršo predsjednici Beogradskog Fonda za humanitarno pravo, Nataši Kandić i Dukata Isa-bega Ishakovića društvu za nauku, kulturu i umjetnost bošnjaka «IKRE» iz Prijepolja, obraćajući se velikom broju okupljenih građana, izrazio je zadovoljstvo zbog toga što Bošnjaci danas na institucionalan način počinju da ostvaruju svoja prava i pozvao ih da se priključe svečanom defileu učesnika prve Smotre bošnjačkih narodnih igara (SBONI) koju je BNV ustanovilo u čast obilježavanja, 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave u namjeri da ona postane tradicionalna bošnjačka kulturna manifestacija. Svečani defile koji su činili šest folklornih ansambala predvodio je bajraktar na konju, Sado Etemović binadžija, pobjednik brojnih košija na bošnjačkim teferidžima širom Sandžaka. Nekoliko hiljada građana Novog Pazara i ostalih sandžačkih gradova priključilo se defileu od prostorija glavnog ureda Vijeća do koncertne dvorane Doma kulture gdje je i održana prva Smotra bošnjačkih narodnih igara (SBONI). Koncertna dvorana bila je premala da primi sve one koji su željeli da uživaju u ljepoti tradicionalnih bošnjačkih narodnih igara. Oni koji su uspjeli da uđu uživali su u dvočasovnom koncertu folklornih ansambala ne skrivajući simpatije prema musafirima iz Goražda i Prizrena. Na kraju koncerta učesnicima su uručene zahvalnice a Bošnjačkom kulturno-umjetničkom društvu “Podgorski biseri” iz Prizrena i specijalna diploma za najbolju folklornu nošnju. Vrijedno je istaći i to da su bošnjacima Sandžaka, Dan zastave pored predsjednika Vlade Republike Srbije, Dr Vojislava Koštunice, ministra za kulturu i medije Dragana Kojadinovića i drugih zvaničnika čestitali i građani Novog Pazara srpske nacionalnosti i to na najbolji način učestvujući sa svojim KUD-om “RAS” u svečanom defileu i na koncertu.
U ponedjeljak 22.05. u prostorijama glavnog ureda Bošnjačkog nacionalnog vijeća održaće se promocija prvog broja časopisa za kulturu i društveni život bošnjaka “Bošnjačka riječ”. Na promociji će govoriti prdsjednik Izvršnog odbora BNV Esad Džudžević, glavni i odgovorni urednik časopisa Muhedin Fijuljanin i šef resora za kulturu u BNV Džengis Redžepagić.Više o sadržaju prvog broja “Bošnjačke riječi” možete saznati na zvaničnoj internet prezentaciji Centra za bošnjačke studije www.cbs.org.rs Promociju organizuju Bošnjačko nacionalno vijeće i Centar za bošnjačke studije.
Promocija prvog broja časopisa za društveni život i kulturu sandžačkih Bošnjaka “Bošnjačka Riječ” održana je u sali Glavnog ureda Vijeća u Novom Pazaru. Promociju je otvorio glavni i odgovorni urednik časopisa Muhedin Fijuljanin koji se na kratko osvrnuo na sadržaj prvog broja i pomenuo niz istaknutih kulturnih i naučnih radnika iz reda Bošnjaka koji su svojim radovima i tekstovima obogatili prvi broj “Bošnjačke riječi”. Predsjednik Izvršnog odbora BNV i direktor Centra za Bošnjačke Studije Esad Džudžević je najavio promociju ovog časopisa u Sarajevu i to u prostorijama Bošnjačkog instituta čiji je vakif Adil beg Zulfikarpašić. Džudžević je u ime osnivača i izdavača časopisa rekao da je “Bošnjačka riječ” pokušaj da se uz pomoć države napravi jedan kvalitetan časopis koji će izlaziti četiri puta godišnje, čime će se uhvatiti tempo u izgrađenosti institucija ostalih nacionalnih zajednica sa ovih prostora. Izdavač časopisa je CBS koji ima ambiciju da preraste u jednu ozbiljnu bošnjačku izdavačku kuću i ispred Vijeća najavio niz aktivnosti na polju kulture i informisanja. Šef resora za kulturu u BNV Džengis Redžepagić je rekao da je Vijeće samo mehanizam pomoću kojeg će cijeli bošnjački korpus naći mogućnost da se nacionalno i kulturno uzdigne kako na individualnom tako i na nivou kompletne zajednice. Govoreći o svom tekstu i kompletnom sadržaju prvog broja “Bošnjačke riječi”, Redžepagić je izrazio ubjeđenje da je prvi broj samo početak jednog velikog i dugog ali uspješnog projekta koji se zove “Bošnjačka riječ”. Predsjednik Odbora za kulturu u BNV, Faruk Dizdarević je u svom izlaganju istakao da prisustvujemo jednom veoma važnom i istorijskom trenutku i izrazio nadu da će redakcija “Bošnjačke riječi” omogućiti mladim i neafirmisanim stvaraocima da svoje radove objavljuju u “Bošnjačkoj riječi” čime će se omogućiti da se bošnjačka duhovnost i kultura neprestano obogaćuje i istražuje. Istoričar iz Novog Pazara, magistar Redžep Škrijelj čiji je naučni rad pod nazivom “Tragom jedne nizamske prepiske” objavljen u prvom broju “Bošnjačke riječi” je o ovom časopisu rekao da je ovo jedan lijep nastavak u sandžačkom novinarstvu čiji su korijeni u prvom sandžačkom novinaru Mehmedu Šaćiru Kurtćehajiću a potom se osvrnuo na istorijat sandžačke žurnalistike. U razgovoru i promociji prvog broja “Bošnjačke riječi” su učestvovali i istoričar iz Novog Pazara, magistar Esad Rahić i Hodo Katal, književnik iz Tutina.
Bošnjačko nacionalno Vijeće, Centar za bošnjačke studije iz Novog Pazara i Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića iz Sarajeva u petak 26.05. sa početkom u 20h u Bošnjačkom institutu u Sarajevu organizuju promociju prvog broja časopisa za kulturu i društveni život sandžačkih Bošnjaka “Bošnjačka riječ” kao i promociju DVD zapisa sa prvog Festivala sandžačke sevdalinke, FESS 2005 koji je održan u Novom Pazaru. U umjetničkom dijelu programa će učestvovati Hadži Emina Zečaj, svjetski priznata i poznata interpretatorka sevdalinke i prof. dr. Mehmed Gribajčević.
Poslednji rezultati referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore nedvosmisleno su pokazali naličje politike koju je međunarodna zajednica u poslednjih desetak godina vodila prema Bošnjacima koji žive u Sandžaku. Projekat nezavisne Crne Gore i nedavanje prava sandžačkim bošnjacima da žive u cjelovitom Sandžaku je zasigurno jedan veliki međunarodni projekat koji je marginalizacijom i neinteresovanjem za ostvarivanjem elementarnih ljudskih prava sandžačkih Bošnjaka doveo do toga da Bošnjaci danas žive u tri različita političko-pravna i obrazovna sistema što predstavlja veliku opasnost da Bošnjačka nacija tako rascjepkana potpuno nestane. Položaj Sandžaka u SCG Kada je Međunarodna krizna grupa objavila svoj izvještaj samo za Sjeverni dio Sandžaka, odnosno, kako u dokumentu stoji, Srpski Sandžak, već tada je bilo jasno da međunarodnoj zajednici nije bilo stalo do očuvanja zajedničke države a samim tim i cjelovitog Sandžaka koji bi Bošnjacima omogućio da žive nerascjepkani. Međunarodna zajednica je, stiče se utisak, svjesno žrtvovala Bošnjake postavljanjem granice kroz Sandžak i prepuštajući ih na milost i nemilost režimu u Podgorici.Bošnjaci u Crnoj Gori su devet godina bili pod staklenim zvonom, njima su servirane informacije od strane crnogorskih medija koje idu u korist otcepljenja Crne Gore i nakon raznih pritisaka, prijetnji, represije pa sve do ucjena radnim mjestom i potkupljivanjem, obezglavljeni Bošnjaci u Crnoj Gori su postali jeftina glasačka mašinerija koja ne traži ništa sem prava na vazduh. Crnogorski mediji su bili i da danas su zatvoreni za zvanične stavove Bošnjačkog nacionalnog vijeća kao najvećeg predstavničkog tijela Bošnjaka i ostalih najvažnijih bošnjačkih institucija koje se bave pitanjima rješenja statusa Bošnjaka. Takvo stanje potpune medijske izolacije Bošnjaka bilo je i uoči popisa stanovništva u Crnoj Gori 2002.godine kada je crnogorski režim u Podgorici potpomognut medijima čak i jedan dio Bošnjaka ubijedio da nisu Bošnjaci već Muslimani tako da su od jednog, bošnjačkog naroda, u Crnoj Gori nastala dva. Kao rezultat svega ovoga danas imamo ovakav rezultat referenduma u Crnoj Gori koji je bošnjački narod, nakon BIH podjelio na još dva dijela a bošnjačku naciju osudio da razvija trojne nacionalne institucije i obrazovne sisteme u tri različita političko-pravna sistema što bi bio prevelik zalogaj i za mnogo razvijenije, bogatije i brojnije svjetske narode. Bosna i Hercegovina Bošnjaci su autohton evropski narod ali je, čini nam se taj narod ni kriv ni dužan postao žrtva 11. septembra i aktuelne svjetske antimuslimanske kampanje. Međunarodna zajednica se krajnje bahato, neodgovorno i zlonamjerno ponijela prema sandžačkim Bošnjacima i nije pokazala ni malo interesovanja za rješavanje njihovog statusa. Kao prilog svemu ovome stoji činjenica da je međunarodna zajednica uložila milione dolara u Crnu Goru a da istu nikada nije uslovila poštivanjem prava Bošnjaka. Crnogorski režim je svo vrijeme odbijao da prizna bošnjacima osnovna prava na jezik, obrazovanje, informisanje na maternjem jeziku i čitav set drugih prava na koja Bošnjaci imaju pravo prema svim međunarodnim zakonima, poveljama i sporazumima. Nazim Ličina, glavni i odgovorni urednik sajta www.bnv.org.yu
Bošnjačko nacionalno Vijeće, Centar za bošnjačke studije iz Novog Pazara i Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića iz Sarajeva u petak 26.05. su u Bošnjačkom institutu u Sarajevu organizovali promociju prvog broja časopisa za kulturu i društveni život sandžačkih Bošnjaka “Bošnjačka riječ” kao i promociju DVD zapisa sa prvog Festivala sandžačke sevdalinke, FESS 2005. O prvom broju časopisa su govorili predsjednik Izvršnog odbora BNV i Esad Džudžević, glavni i odgovorni urednik časopisa «Bošnjačka riječ» Muhedin Fijuljanin i Džengis Redžepagić, šef resora za kulturu u BNV. U svom obraćanju prisutnima Džudžević se osvrnuo na rad BNV uopšte, objašnjavajući organizacuju rada Vijeća kao i značaj osnivanja bošnjačkih kulturnih institucija i manifestacija. Muhedin Fijuljanin je prisutnima predstavio koncepciju časopisa, redakciju i saradnike dok je Džengis Redžepagić govorio o značaju institucionalne saradnje sandžačkih Bošnjaka sa Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Govoreći o Festivalu sandžačke sevdalinke, Zaim Hadžisalihović, direktor FESS-a naglasio je njegovu ulogu u očuvanju i promovisanju sevdalinke kao umjetničke vrijednosti koja je bošnjačku kulturnu baštinu uvrstila u sam vrh evropske kulture i umjetnosti posebno naglašavajući potrebu osnivanja bošnjačkog narodnog orkestra u kome bi primarno mjesto zauzeli već skoro zaboravljeni tradicionalni instrumenti saz, šargija, naj i ut. U umjetničkom dijelu promocije nastupili su hadži Emina Zečaj, vokalni solista i sazlija prof. dr. Mehmed Gribajčević. Ovom značajnom skupu su pored istaknutih javnih i kulturnih radnika BIH prisustvali i prof. dr. Enes Pelidija, predsjednik udruženja Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka u Sarajevu prof. dr. Redžo Dizdarević i istaknuti bosanskohercegovački pisac i publicista Tvrtko Kulenović. Nakon uspješno organizovane i održane promocije, delegacija BNV je posjetila mezar rahmetli Alije Izetbegovića i proučila fatihu.
U organizaciji Misije OEBS-a i Ministarstva prosvete i sporta RS, Sektora za razvoj obrazovanja i međunarodnu prosvetnu saradnju, u Beogradu su 29. i 30. maja ove godine održani konsultativni razgovori na temu ,,Kvalitetno obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina”, čiji su učesnici bili predstavnici državnih institucija koje imaju nadležnosti u oblasti manjinskog obrazovanja i predstavnici svih nacionalnih savjeta zaduženi za obrazovanje u svom nacionalnom korpusu. U ime Bošnjačkog nacionalnog Vijeća na tom skupu je učestvovala Muratka Fetahović, predsjednik Odbora za obrazovanje. Ona je u usmenom izlaganju predstavila strukturu i rad svog odbora, kao i stanje u oblasti implementacije školskih programa za Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture u opštinama Novi Pazar, Sjenica i Tutin, a predstavnicima Misije OEBS-a, Ministarastva prosvjete, Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i Savjeta za nacionalne manjine Republike Srbije u pisanoj formi je predala zahtjeve, sugestije i prijedloge o nekim otvorenim pitanjima i problemima koje u interesu bošnjačke nacionalne zajednice treba u narednom periodu da riješe nadlježne državne institucije. Na taj način ponovo su aktuelizovani sljedeći zahtjevi: 1. Da se u Novom Pazaru otvori Odjeljenje Školske uprave; 2. Da se realizuje projekat otvaranja Pedagoškog fakulteta u Novom Pazaru, a do tad, da ostanu Odjeljenja postojećih državnih fakulteta; 3. Da u skladu sa članom 5. stav 5. Zakona o osnovnoj školi, nastavni predmet Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture preraste u obavezni nastavni predmet; 4. Da Ministarstvo prosvjete i sporta RS obezbijedi sredstva za izdavanje udžbenika za pomenuti predmet; 5. Da se u cilju obezbjeđivanja stručnih kadrova na državnim fakultetima otvore katedre za bosanski jezik i književnost, kao i da se obezbijede stipendije za određeni broj studenata koji bi stručna zvanja iz ove oblasti stekli na univerzitetima Bosne i Hercegovine.