Povodom incidenta u narodnoj skupštini Republike Srbije i govora mržnje i uvreda na nacionalnoj osnovi koje su upućene ministarki poljoprivrede Ivani Dulić – Marković, Bošnjačko nacionalno vijeće izdaje sljedeće saopštenje za javnost. Bošnjačko nacionalno vijeće najoštrije osuđuje govor mržnje kojim se koriste poslanici Srpske radikalne stranke u parlamentu Republike Srbije. Govornica republičkog parlamenta ne treba da bude mjesto sa koga se vrijeđaju gradjani Srbije koji su druge nacionalnosti, već naprotiv, mjesto sa koga treba širiti toleranciju i osnovne principe savremenog parlamentarizma i demokratije. Nadamo se da uvrede izrečene na račun ministarke poljoprivrede Ivane Dulić – Marković i njene porodice predstavljaju poslednji pokušaj nedemokratskih snaga da Srbiju vrate u devedesete godine.
Vijesti
Bošnjačko nacionalno vijeće je pokrenulo inicijativu da centralni gradsko trg u Novom Pazaru, koji nosi ime “Maršala Tita” promjeni ime u trg “Gazi Isa-Bega Ishakovića”, osnivača Novog Pazara. Takođe, BNV je zatražilo da se novopazarska ulica “1. maja”, poznatija kao Stara čaršija, preimenuje u “Carigradski drum”, jer je baš tim dijelom grada svojevremeno prolazila čuvena “carska džada” kojom su jezdili karavani trgovaca na putu od Istanbula do Dubrovnika. Takođe , i za ulicu “28. novembra” predloženo je da promjeni ime u “Sandžačka ulica”. Predloženo je i da imena “Maršal Tito”, “Prvomajska” i “28. novembar” dobiju nove ulice i trgovi u drugim dijelovima Novog Pazara. Konačnu odluku o promjeni naziva ulica i trgova trebao bi da donese Privremeni organ opštine Novi Pazar.
U Beogradu je 16. juna u Mediacentru održana promocija prvog broja časopisa za društveni život i kulturu sandžačkih Bošnjaka “Bošnjačka riječ”. Nakon promocije časopisa na kojoj su govorili predsjednik Izvršnog odbora BNV i narodni poslanik Esad Džudžević i glavni i odgovorni urednik časopisa Muhedin Fijuljanin prisutnim predstavnicima medija prezentirana je dosadašnji rad Vijeća i njegovih organa. Posebnu pažnju medija privukla je informacija o osnivanju kulturnih institucija i manifestacija koje su tradicionalne a odnose se na zaštitu kulturne baštine sandžačkih Bošnjaka, njegovanje Bosanskog jezika i njegove upotrebe u obrazovnom sistemu.
Delegacija BNV u sastavu Esad Džudžević, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, Muhedin Fijuljanin, šef resora za informisanje u BNV, Muratka Fetahović, koordinator za obrazovanje na Bosanskom jeziku, Hadija Jakupović, šef Glavnog ureda Vijeća i Zaim Hadžisalihović, koordinator za kulturu u BNV boravila je u Subotici u zvaničnoj posjeti Hrvatskom i Mađarskom nacionalnom vijeću. U toku razgovora delegacije Vijeća razmijenile su informacije i iskustva u oblastima iz okvira svojih nadlježnosti, razmijenjeni su prigodni pokloni i dogovorena daljna saradnja i posjeta delegacija Hrvatskog i Mađarskog nacionalnog vijeća Novom Pazaru. Delegacija BNV posjetila je i Muslimanski kulturni centar u Subotici sa kojim je organizovala tribinu na temu, “Umrežavanje i povezivanje bošnjačkih nacionalnih i kulturnih institucija i udruženja sa svih prostora bivše Jugoslavije”. Tom prilikom predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, Esad Džudžević je predsjedniku Muslimanskog kulturnog centra iz Subotice uručio bošnjačku nacionalnu zastavu. Na tribini pored predstavnika BNV učešće su uzeli i Dževad Jogunčić, potpredsjednik BNV iz Zagreba i Zlata Mujović, predsjednica BNV Moslovačko-Sisačke županije. Nakon tribine u toku srdačnih razgovora dogovorena je posjeta delegacije BNV, BNV-u Zagreba i Siska, kao i razmjena kulturno-umjetničkih programa u izvjedbi bošnjačkih kulturno-umjetničkih društava Zagreba, Siska i Novog Pazara.
U prostorijama Bošnjačkog nacionalnog vijeća potpisan je ugovor o saradnji između Bošnjačkog nacionalnog vijeća i Regionalne televizije iz Novog Pazara. Ugovor su potpisali ispred Bošnjačkog nacionalnog vijeća predsjednik izvršnog odbora Vijeća Esad Džudžević a ispred Regionalne televizije direktor Nazim Ličina. Predmet ovog ugovora je emitovanje jednočasovne emisije “Govorim bosanski” koja će se emitovati svakog petka u terminu od 22:30 i reprizno nedjeljom od 16 časova. Po svom konceptu emisija “Govorim bosanski” je informativno-obrazovnog karaktera a tematski pokriva sve segmente djelovanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća od kulture preko informisanja, obrazovanja, službene upotrebe bosanskog jezika pa sve do djelotvornog učešća u javnom životu. Prema navodima gospodina Džudževića ista ova emisija će pored Regionalne televizije iz Novog Pazara biti emitovana i na televiziji Tutin kao i na prijepoljskoj TV Enigma.
Povodom dodjele književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića” u Bošnjačkom nacionalnom vijeće upriličena je svečanost na kojoj je uručeno ovo prestižno priznanje za ostvarenja u domenu bošnjačke književnosti. Nagrada “Pero Ćamila Sijarića” jedno je od četiri nacionalne nagrade koje je ustanovilo Bošnjačko nacionalno vijeće kojim želi da afirmiše i podstakne ukupno stvaralašto Sandžačih Bošnjaka. Odlukom žirija u sastavu Husein Bašić, Ismet Rebronja i Hodo Katal od 28 predloženih autora dodjeljena je jedna ravnopravna nagrada Faruku Dizdareviću iz Priboja za knjigu eseja “Ćamil gora razgovora” i Ibrahimu Hadžiću za zbirku pjesama “Hora”. Nagrade je uručio dr. Sulejman Ugljanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog Vijeća i gradonačelnik Novog Pazara. Čestitajući dobitnicima dr. Ugljanin između ostalog je rekao «Ja vam iskreno čestitam i želim da vaše stvaralaštvo i u ubuduće afirmiše sandžačke Bošnjake a Bošnjačkom narodu želim još mnogo ovakvih stvaralaca». Svečanost je otvorila magistar klavira godpođica Naka Nikšić izvodeći kompozicije Šopena i Mocarta, što je ovoj manifestaciji dalo poseban ton. Obrazlažući zbog čega je ova nagrada nazvana po Ćamilu Sijariću Esad Džudžević predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća je rekao: “Samo je adžo Ćamil, ovako i ovakve u ovom vremenu mogao da nas okupi na jednom mjestu večeras. Tako sandžački Bošnjaci i Ćamil liče međusobno jedan na drugoga. I da jednoga dana, nedaj bože, nestanu sandžački Bošnjaci, iz dijela Ćamila Sijarića razni istraživači, etnolozi, historičari i drugi, mogli bi saznati sve ili gotovo sve o nama”. Organizatori ove sjajne manifestacije pobrinuli su se da prisutnima u sali Bošnjakog nacionalnog vijeća, koja je ovoga puta bila premala, priušte zadovoljstvo podsećanja na glas amidže Ćamila posredstvom snimka sa CD-a rađenog kao prilog odabranim djelima Ćamila Sijarića u izdanju Unireks-a iz Podgorice. Nakon obrazloženja odluke žirija koju je saopštio Hodo Katal o autorima i njihovom stvaralaštvu govorili su književnici Dragomir Brajković iz Beograda i Safet Hadrović Vrbički iz Rožaja. Po njihovom mišljenja oba laureata ove prestižne nagrade su dosljedni nasljednici djela Ćamila Sijarića jednog od najvećih književnih stvaralaca koje je Sandžak ikada imao. Nakon riječi zahvalnosti nagradjenih svečanostu je zatvorila magistar klavira Naka Nikšić u istom duhu kao i što ju je i započela. Integralni tekst obraćanja Esada Džudževića, predsjednika Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća na svječanosti povodom dodjela književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića”: Poštovani vijećnici, dame i gospodo, dragi pritelji! Bošnjačko nacionalno vijeće u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i obavezama proisteklim iz svoga programa, ustanovilo je više nacionalnih nagrada, kojim želi da afirmiše i podstakne ukupno staralastvo sandžačkih Bošnjaka. Tako je vijeće ustanovilo 4 nagrade. Povelju Kulina Bana za ukupno životno djelo. Jedini do sada laureat ove prestižne nagrade jeste Husein Basic. Dukat Isa Bega Ishakovića je nagrada za ukupno kulturno stvaralaštvo, a medalju Rrifat Burdžovic Tršo Vijece dodjeljuje za doprinos pojedinaca i institucuja izgradnji multietičkog i multikulturalnog društva u Sandžaku i našoj zemlji. I konačno nacionalna nagrada za književnost Pero Ćamila Sijarića. Ustanovljenjem i dodjeljivanjem bošnjačkih nacionalnih nagrada sa ovim imenima želimo ne samo da afirmišemo stvaraoce u ovom manjinskom narodua već i da preko imena samih nagrada ukažemo na magistralne ličnosti koje su kreirale i obilježile našu ukupnu historiju kulturu i tradiciju. Mogli bismo satima govoriti zašto baš ova imena za nagrade koje dodjeljuje Bosnjačko nacionalno vijeće, ali zadržaću se kratko samo na književnoj nagradi Pero Ćamila Sijarića zbog koje smo se ovdje večeras okupili. Samo je adžo Ćamil mogao ovako i ovakve u ovom vremenu da nas okupi na jednom mjestu veceras. Tako sandžački bošnjaci i Ćamil liče medjusobno,jedan na drugog. I da jednoga dana, ne daj bože, nestanu sandžački Bošnjaci, iz djela Ćamila Sijarica razni istrazivači, etnolozi, historičari i drugi, mogli bi saznati sve ili gotovo sve o nama. Ljutili bi se ponekad na njega što nas nije opisao kao junake i kao bolje nego što jesmo. A on bi odgovarao, da nas je opisao upravo onakve kakvi jesmo. Da li bi to i danas, da je živ i da je sa nama proživio posljednjih 15 godina, mislio i tvrdio Ćamil Sijaric… Siguran sam da ne bi. A zasto.. Zato sto su sandžački Bošnjaci uprkos teškoj pogibelji u nedavnoj proslosti, danas uzrasli baš u junake našega vremena i vakta. Pokušavaju i nekada uspijevaju da budu most između ljudi i kultura na našim prostorima. Neopterećeni prošlošću i svojom veličinom nekada, traže svoje mjesto pod suncem ne gurajući druge i ne smetajući drugim. Naprotiv uživaju da budu sa drugim i drugačijim i da se takmiče sa boljim i sa gorim od sebe. Što smo takvi i što nas sve više i drugi doživljavaju i uvažavaju, kao takve kakvi smo, velike i nemerljive zasluge pripadaju upravo Ćamilu Sijariću. Uvjeren sam da su dobitnici njegovog prvog pera za književnost, gospoda Faruk Dizdarevic i Ibrahim Hadžić, vjerni nasljednici i baštinici Ćamilovog lika i djela, ili kako bi rekao rahmetli Ismet Rebronja, čijom krivicom su baš oni prvi dobitnici ove književne nagrade koju dodjeljuje Bošnjačko nacionalno vijeće. “Mozda mi Ćamila nijesmo ni poznavali, jer je on, može biti, bio samo dobri čovjek, čovjek putnik, došao iz dobre zemlje da se napije s naše dobre vode, pijući s te naše vode, dobri čovjek nam je ispričao više o nama no o drugima. A to što je zborio valja utuviti. A mi smo tog dobrog čovjeka, koji je s druma zastao kraj naše dobre vode, zvali Ćamil Sijarić”. Čestitam dobitnicima prvog, “Pera Ćamila Sijarića”, „Književne nagrade koju dodjeljuje Bošnjačko nacionalno vijeće i želim vam u ime BNV-a svako dobro. Predsjednik IO Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević
U organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća u prostorijama Glavnog ureda vijeća održan je zajedniči sastanak, predstavnika ministarstva kulture i medija, rukovodilaca republičkog i regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture sa predstavnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Sastanku su prisustovali: Petar Lađević, direktor Služba za ljudska i manjinska prava, Miloš Janković, pomoćnik ministra za kulturu i medije, Violeta Ćorić, predstavnik ministarstva (resor informisanja), Gordana Marković, direktor republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Marina Lukić-Cvetić, direktor regionalnog zavoda za zaštitu spomenika; Esad Džužević, predsjednik Izvršnog odbora vijeća, Džengis Redžepagić, šef resora za kulturu u BNV, Faruk Dizdarević, predsjednik odbora za kulturu u BNV, Muhedin Fijuljanin, šef resora za informisanje u BNV, Zaim Hadzisalihović, koordinator za kuluru u BNV i Nazim Ličina, koordinator za informisanje. U toku razgovora na ovom sastanku delagacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća upoznala je prisutne sa svojim aktivnostima u oblasti kulture i informisanja istakavši listu prioriteta za čiju realizaciju očekuju podršku vlade, resornih ministarstava, i odgovornih republičkih institucija. Na sastanku je bilo riječi o brojnim tema, izmedju kojih su i predstavljanje i zaštita kulturnog nasljeđa i spomenika kulture Bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji, prezentacija popisa nepokretnih kulturnih dobara i spomenika kulture u šest šandžačkih opština, mjere tehničke zaštite već kategorisanih kulturnih dobara, kao i prioriteti u kategorizacija spomenika kulture. Zatim finansijska podrška ministarstva kulture i medija proektima Bošnjačkog nacionalnog vijeće i bošnjačkih kultutnih institucija i udruženja, sufinansiranje kulturnih manifestacija, izdavačka djelatnost te sufinansiranje bošnjačkih kulturnih institucija i udruženja. Takođe je izložen i koncept finansiranja realizacije emisija na bosanskom jeziku na mreži lokalnih TV stanica i javnom RTV servisu, finansijska podrška za tehničko opremanje redakcije na bosanskom jeziku, sufinansiranje časopisa Bošnjačka riječ i drugih štampanih medija či je osnivač Bošnjačko nacionalno vijeća. Predstavnici delegacija održali su zajedničku konferenciju za novinare. Nakon sastanka delegacije Vijeće i Ministarstva za kulturu i medije i direktori repobličkog i regionalnog zavoda za saštitu spomenika kulture obišli su staru čaršiju, Han “Granatu”, Isa-begov Hamam, Gradsku Tvrđavu i Amir-agin Han.
U okviru obilježavanja 11. Jula Dana sjećanja na sve bošnjačke civilne žrtve, Bošnjačko nacionalno vijeće priredilo je prigodnu akademiju na kojoj je izučena Fatiha za stradale bošnjake počev od 1912 godine pa do genocida u Srebrenici. Prisutnima u sali u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća obratila Zakira Smailović predsjednik odbora za službenu upotrebu jezika u BNV rekavši: “Poštovane dame i gospodo, Bošnjačko nacionalno vijece je prošle godine ustanavilo 11. Juli. kao Dan sjećanja na sve bosnjačka civilne žrtve od 1912. godine do genocida u Srebrenici, i 1. Jula. 1995.godine, za koji se sudi na prvom Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Ova akademija posvećena je žrtvama koje su stradale 1912 i 13. godine u pokrštavanju i genicidu nad Bošnjacima u Plavu i Gusinju. Ovo je sjećanje na nevine bosnjačke žrtve ubijene na kućnom pragu u Stačevićima, u Opštini Tutin, 11.Jula.1922. godine. Ovo je Dan sjećanja na stotine Bošnjaka ubijenih,10. Novembra 1924. godine u Šahovićima, u opstini Bijelo Polje. Ovo je naše sjećanje i dova za stotine strijeljanih sandžačkih Bosnjaka na Hadžetu u Novom Pazaru, od 1944 do 1946 godine od strane komunističkih vlasti. Ovo je naša dove za sve bošnjačlke žrtve bestijalnih ubijana i terora tajne i javne policije Titovog ministra Aleksandra Rankovica, šezdesetih godina prošlog vijeka. Večeras je prilika da se sjetimo nevinih žrtava režima S1obodana Miloševica, čiji mezare ni danas ne znamo, žrtava otmice u Sjeverinu 22. Oktobra 1922 godine, žrtava Pljevaljske Bukovine, 16 februara 1993. godine, žrtava otmice u Štrpcima u opštini Priboj, 27. Februara 1993. godine. I konačno večeras ćemo učiniti dove j uputiti naše molitve za najmanje 9 000 nevino stradalih Bošnjaka u Srebrenici, l l.jula 1995.godine. Da li je Srebrenica kraj. Molim uzvišenog Boga da svim bošnjačkim šehidima podari lije dženet, a nas žive uputi na pravi put! Pozivam vas da učenjem fatihe uvdje večeras i učenjem dova u našim kućama i džamijama prizovemo Božiji blagoslov i nadu da te nevine bošnjačke žltve nijesu bile uzaludne Amin!” LL ILLAHI TEALLA! EL FATIHA!
Predsjednik Izvršnog Odbora BNV Esad Džudžević razgovarao je sa novinarima francuske redakcije “Les Courrier des Balkans”. Šef redakcije “Les Courrier des Balkans” Jean-Arnault Derens najviše se interesovao za položaj i ostvarivanje prava sandžačkih Bošnjaka i o aktivnostima BNV na realizaciji projekata iz oblasti koje su u zakonskoj nadlježnosti Vijeća. Džudžević je između ostalog istakao da je zadovoljan početkom ostvarivanja prava Bošnjaka u Srbiji ali ne kvalitetom i sadržajem tih prava.
Na konferenciji za novinare Džengis Redžepagić, Šef Resora za kulturu u Bošnjačkom nacionalnom vijeću je rekao je da je Ministarstvo kulture Republike Srbije do sada za aktivnosti ovog resora izdvojilo 700.000 dinara. Prema njegovim riječima u BVN su zadovoljni saradnjom sa ovim Ministarstvom, ali je istakao da bi finansijska podrška mogla da bude i veća, jer, po njegovim riječima, za realizaciju postavljenih projekata Vijeća, potrebna je veća suma novca. Od tradicionlanih manifestacija koje organizuje BVN Redžepagić je pomenuo Smotru bošnjačkih narodnih igara (SBONI), Festival sandžačke sevdalinke (FESS), Sandžačke književne susrete (SAKS), Dane Muhameda Abdagića kao i veliki broj drugih kulturnih manifestacija, koje prema njegovim riječima, afirmišu kulturno naslijeđe i identitet Bošnjaka. “Mi ćemo i dalje instistirati na saradnji sa Ministarstvom kulture i redovno ćemo im dostavljati naše projekte”, rekao je Redžepagić.