INTERVJU:
Kako ocenjujete dosadašnji rad Bošnjačkog nacionalnog veća čija ste aktuelna predsednica?
Bošnjačko nacionalno vijeće postoji 31. godinu i svi prethodni sazivi Vijeća su svojim plodotvornim radom i svojim rezultatima izgradili i očuvali ovu instituciju da je ona danas, ovdje ali i u svijetu, prepoznata kao najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka, institucija kojoj se obraćaju svjetski lideri i zvaničnici.
Rad BNV je i od strane mnogih predstavnika međunarodne zajednice, od strane zvaničnika kao i od stručne naučne elite iz BIH, ocijenjen kao veoma uspješan i često se naše Vijeće uzima za primjer u regionu kako jedno Vijeće treba da radi.
Rezultati Vijeća su evidentni i dugačak je spisak rezultata po svim pitanjima koja se tiču položaja, identiteta i prava predviđenih Ustavom.
Izgradili smo Vijeće koje se bavi nacionalnom, a ne partijskom politikom i Vijeće u kome su dobrodošli svi oni koji na bilo koji način mogu da doprinesu boljem životu i položaju Bošnjaka u Sandžaku.
Nastavili smo kontinuitet rada Vijeća i nismo imali podršku niti republičkih vlasti u Srbiji a većim dijelom ni lokalnih vlasti u Sandžaku. Nailazili smo u nekim sandžačkim opštinama na velike otpore posebno u oblasti obrazovanja ali i u drugim oblastima kao što je bio slučaj u Prijepolju oko uklanjanja bošnjačke zastave sa zgrade opštine kao i oko vraćanja naziva „Fatihov most“.
Sve smo to radili bez velike podrške medija, koji su većim dijelom kontrolirani i koji nisu, ne mogu reći dovoljno nego nekada i nikako, izvještavali o radu Vijeća tj. o važnim događajima koji se neposredno i direktno tiču boljeg života bošnjačkog naroda u Srbiji. To što se moglo vidjeti putem medija o radu Bošnjačkog nacionalnog vijeća i o našim rezultatima je samo jedan mali dio onoga što smo realno uradili i ostvarili. To je na kraju bila i naša jaka motivacija da radimo u interesu bošnjačkog naroda bez obzira koliko se o tome zna.
Zaključak na kraju ovog mandata je da smo, uprkos otporima i preprekama sa kojima smo se susretali u ostvarivanju zakonskih nadležnosti Vijeća, ostvarili zavidne rezultate.
Možete li nam izdvojiti šta su to, po vašem mišljenju, najznačajniji rezultati Veća?
Maksimalno smo koristili zakonske mogućnosti u obavljanju nadležnosti Vijeća pa smo samostalno zauzimali stavove, pokretali inicijative i preduzimali mjere po svim pitanjima koja se neposredno tiču, položaja, identiteta i prava Bošnjaka predviđenih Ustavom.
Prije nego nabrojim konkretne rezultate i projekte hoću da istaknem, nešto što je prioritetan zadatak pa time i bitan rezultat Vijeća, a to je da smo na sve oblike kršenja ljudskih i manjinskih prava u Srbiji reagovali i kod međunarodnih institucija i kod domaćih nezavisnih tijela kao što je Zaštitnik građana, Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, pravosudni organi i što smo tu ostvarivali rezultate.
Na primjer, našim inicijativama i upornim zahtjevima da se isprave udžbenici gramatike u nastavi na srpskom jeziku u kojima se negiralo postojanje bosanskog jezika, su ispunjeni. Zatim naša borba i tužba na odgovor RTS-a, javnog medijskog servisa Srbije, da bosanski jezik ne postoji i da je to samo lokalni jezik jednog dijela stanovnika Srbije, je dala efekte i ocijenjeno je od zvaničnih nezavisnih tijela Srbije da je RTS diskriminisao bošnjački narod. Sve te ocjene koje su definisane radom i inicijativama Vijeća ulaze u izvještaje EU i daće vrlo brzo rezultate.
U ovom periodu kada je Republika Srbija kandidat za EU bilo je prioritet usmjeriti pažnju na položaj bošnjačkog naroda u Srbiji i činjenično dokazivati diskriminaciju sa kojom se bošnjački narod u Srbiji sreće u oblasti zdravstva, obrazovanja, ekonomije i dr.
Posebno ističem rezultate i naš rad na odbrani nametanja tuđeg nacionalnog identiteta našoj djeci. Tu smo uložili veliku energiju neprestano se braneći i uspjeli smo da sačuvamo generacije bošnjačke djece od asimilacije što je preduslov odgajanja zdravih generacija mladih koji su ponosni na svoj nacionalni identitet i na svoje porijeklo.
Takođe, samo nekoliko stvari ću napomenuti koje smo radili a koje imaju nemjerljiv značaj za bošnjački narod.
Kontinuirane aktivnosti na unapređenju institucionalne saradnje sa BIH, sa Turskom i sa predstavnicima Bošnjaka u svim zemljama regiona.
Uspostavljanje Koordinacije svih bošnjačkih nacionalnih vijeća na prostoru bivše SFRJ i saradnje sa svakim od njih, zatim moje predsjedavanje u svojstvu predsjednice BNV Uredom za koordinaciju Bošnjačkih nacionalnih Vijeća, koga čine predstavnici bošnjačkih vijeća iz regiona, Hrvatske, BIH, Crne Gore, Makedonije, Kosova.
Bliska saradnja sa svim nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u Srbiji kroz redovne sastanke Koordinacije nacionalnih savjeta nacionalnih manjina u RS.
Uspostavljanje saradnje sa bošnjačkom dijasporom te saradnja sa udruženjima u Turskoj.
Uspostavljanje bliske diplomatske saradnje sa ambasadama i konzularnim predstavništvima u Republici Srbiji.
Moramo se prisjetiti i teških vremena za vrijeme korone kada je na inicijativu Vijeća, Republika Turska poslala ogromnu medicinsku pomoć koja je spašavala živote ljudi u Sandžaku.
Takođe, zahvaljujući našim inicijativama preko kabineta bošnjačkog člana predsjedništva BIH stigla je ekipa ljekara u trenutku kada smo ostajali bez naših ljekara u Sandžaku.
Organizovanje nastave na daljinu u vrijeme korone rezultiralo je time da imamo video snimke preko 500 nastavnih jedinica koje su aktuelne i koje učenici i danas koriste.
Veliki broj aktivnosti u cilju učešća u procesu popisa stanovništva dalo je rezultat, kooptiranje naših predstavnika u cjelokupni proces Popisa od republičkog do lokalnog nivoa te rad na animiranju Bošnjaka da se ispravno izjasne.
Mnogo je rada za nama i mnogo je rezultata, posebno u nastavi na bosanskom jeziku.
Dosta je rezultata i projekata u svim oblastima. U oblasti obrazovanja na bosanskom ima i kvalitativnih i kvantitativnih rezultata.
Pored toga što je rastao broj učenika u nastavi na bosanskom jeziku kontinuirano se radilo i na unapređenju kvaliteta nastave.
Vijeće je konstantno pružalo podršku obrazovnim ustanovama kroz organizovanje redovnih seminara, tribina, okruglih stolova te akreditovanih i drugih programa stručnog usavršavanja.
Kao važan rezultat rada u ovom mandatu moramo istaći i podatak da Vijeće preko ustanove čiji je osnivač „Centra za unapređenje obrazovanja Isa-beg Isaković“ raspolaže sa tri akreditovana Programa stručnog usavršavanja za unapređenje kvaliteta nastave na bosanskom jeziku, kako iz oblasti jezika tako i književnosti. Svjesni da su ovakvi seminari neophodni za stručno usavršavanje nastavnog kadra pružali smo tehničku i finansijsku podršku ustanovi „Centar za unapređenje obrazovanja“ u organizaciji stručnih seminara u sandžačkim opštinama u kojima se izvodi nastava na bosanskom jeziku.
Najznačajniji projekti u oblasti obrazovanja jesu projekti obezbjeđivanja udžbenika u nastavi na bosanskom jeziku.
Od strane zvaničnih državnih institucija zaduženih za izdavanje saglasnosti za nastavne planove i programe, zbog naziva Sandžak, ne dobijamo dozvolu za izdavanje udžbenika iz Historije. Iz tog razloga smo u saradnji sa vrhunskim stručnjacima, eminentnim profesorima iz BIH izradili „Priručnik iz Historije“ u nastavi na bosanskom i podijelili ga nastavnicima i đacima.
Izrađene su i dvije knjige „Interpretacije iz bošnjačke književnosti“ a ovih dana izlazi iz štampe i treća knjiga.
Ono što je važno reći i što treba da se zna je da pratimo broj učenika u nastavi na bosanskom i on raste. Obzirom da su velike migracije stanovništva iz Sandžaka i da je zadnjih godina manji ukupan broj djece u školama, da bi smo realno sagledali stanje, pratili smo procentualne vrijednosti i to procentualni udio djece u nastavi na bosanskom u odnosu na ukupan broja bošnjačke djece u datoj školi. Ta evidencija nam je pokazala da je u različitim sandžačkim opštinama taj procenat različit i pored toga što je uticaj BNV-a isti u svim sandžačkim opštinama.
Naime, u Tutinu od ukupnog broja bošnjačke djece je 90% u nastavi na bosanskom, u Sjenici je 81% a u Novom Pazaru je taj procenat znatno niži i iznosi 56%. Ovaj podatak navodi na zaključak da uticaj lokalne vlasti u opštinama koja je postavljala direktore škola a koji u velikoj mjeri vode politiku svojih partija se prenosi na implementaciju nastave na bosanskom.
No pored svih tih otpora rezultati BNV-a su ogromni i mi se imamo čime pohvaliti.
Moram pomenuti samo još par projekta u oblasti obrazovanja koji su bili od velike pomoći roditeljima.
Školske 2020/21 realizovali smo projekat podjele udžbenika svim đacima prvog razreda u nastavi na bosanskom, hiljade kompleta udžbenika smo podijelili, projekat vrijedan 100 hiljada eura podržan od Republike Turske.
Takođe školske 2021/22. podijelili smo svoj djeci u predškolskom programu komplete udžbenika, projekat podržan od privrednika iz dijaspore
Šta je to Veće konkretno uradilo kada je u pitanju komunikacija sa državnim organima? Poslednje dve godine funkcionisalo je i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Veće je bilo uključeno i u reviziju Akcionog plana za manjine, kako ocenjujete te procese?
Direktno ili indirektno kroz Koordinaciju nacionalnih savjeta predstavnici BNV-a su učestvovali i u smislu davanja sugestija i prijedloga u izradi nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima, Zakona o kulturi, Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja zatim upućeni su prijedlozi u procesu izrade Strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja u Srbiji do 2030 godine.
Predstavnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća učestvovao je, kao član radne grupe, u izradi revidirane verzije Akcionog plana za ostvarivanje prava manjina za pregovaračko poglavlje 23, sa nadom da će on biti unaprijeđen i u interesu bošnjačkog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Naš zaključak je da Akcioni plan za ostvarivanje prava manjina nije dokument koji izražava stvarne i suštinske potrebe manjinskih nacionalnih zajednica u Srbiji i sa tim stavom smo upoznali predstavnike domaće i međunarodne zajednice.
Naša saradnja sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava je bila intenzivna i obzirom da je to ministarstvo vodila ministrica koja je demokratski orijentisana bilo je nekih oblika podrške pa smo zahvaljujući tome osjetili pomak u komunikaciji sa nekim državnim organima kao što je recimo Republički zavod za statistiku i dr.
Ovaj saziv BNV je uveo konsultativno-participativni status za organizacije i institucije koje se bave ljudskim pravima i koje iskazuju brigu za Bošnjake. Međutim, postoje neka tumačenja kada je budžet BNV u pitanju. Možete li nam malo pojasniti o čemu se zapravo radi?
Usljed nedostatka argumentovanih kritika, svjedoci smo da se preko portala iznose laži i da se na taj način obmanjuje javnost.
Svjesni smo da su naši rezultati i naš ispravan rad toliko evidentni da je to nekom zasmetalo u ovoj kampanji i da se nastoji lažima preuzeti kontrola nad Vijećem.
Završni račun Bošnjačkog nacionalnog vijeća je transparentan i dostupan javni dokument.
Mi redovno imamo finansijske kontrole, i revizorske agencije rade izvještaje i nikad nismo imali ni jednu primjedbu nadležnih organa na realizaciju Budžeta BNV-a.
Iznijet ću samo jedan primjer lažnih informacija vezano za održavanje Sandžačkih igara.
Planom budžeta predviđamo ili planiramo sredstva za održavanje raznih projekata pa i Sandžačkih igara ne znajući da li će se steći uslovi u toj godini da se oni i realizuju.
U ovom dijelu plan budžeta nije realizovan zato što nismo mogli ni da održimo Sandžačke igre zbog zabrane okupljanja dvije godine uzastopno.
Planirana sredstva koje urednik portala „Sandžačke“ zlonamjerno prikazuje kao utrošena sredstva su rebalansom budžeta raspodijeljena za druge projekte a najvišim dijelom projekte koji su se odabirali javnim Konkursom koje Vijeće raspisuje svake godine.
Urednik portala „Sandžačke“ obmanjuje javnost sa cifrom iz Plana budžeta ne prikazujući da taj plan nije realizovan i da planirana sredstva nisu ni utrošena usljed ne održavanja Sandžačkih igara.
Napominjem da spremamo tužbu protiv ljudi koji vode ovaj portal zbog iznošenja laži i obmanjivanja javnosti.
Što se tiče ustanova čiji je osnivač Vijeće one su unaprijedile rad Vijeća u mnogim identitetskim pitanjima. Mi smo zbog mnogih projekata koje su te ustanove realizovale, a koji su podržani od Ministarstva za ljudska i manjinska prava zatim od Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu kao i od Ministarstva kulture i informisanja, pohvaljeni. Mnogi nacionalni savjeti u Srbiji osnivaju ustanove jer na konkurse koji se raspisuju od strane pomenutih ministarstva a tiču se nacionalnih manjina u Srbiji, zapravo mogu aplicirati samo ustanove čiji je osnivač nacionalni savjet nacionalne manjine. Osnivanjem ustanova stvorili su se uslovi da se koriste sredstva Budžetskog fonda za nacionalne manjine. Ove ustanove zapravo predstavljaju organizacione jedinice nacionalnih savjeta i na njihovom osnivanju je insistiralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
Ljudi koji uređuju Sandžačke, a zna se odlično ko su, ne misle dobro bošnjačkom narodu već su se stavili u službu vladajućeg režima da se preuzme kontrola nad Vijećem kako bi ga obezvrijedili.
Kandidat ste i za novi saziv Veća, kako vidite Bošnjačko nacionalno veće u narednom mandatu, šta treba da ostanu njegovi pravci delovanja?
Lista na kojoj sam kandidat je nosilac nacionalne političke ideje od 91-e, kada su svi Bošnjaci pristupili jednom nacionalnom i političkom pokretu i čija ideja nam je osigurala opstanak na ovim prostorima, ideja na kojoj je Vijeće osnovano, zato se lista zove „Bošnjačko jedinstvo“.
Naš cilj je da Vijeće nastavi da zastupa i brani interese bošnjačkog naroda u Srbiji ali i prava i interese svakog Bošnjaka pojedinačno.
Da bi smo to ostvarili ne smijemo dozvoliti da Vijećem upravlja neko ko će ovu najvažniju krovnu instituciju Bošnjaka obezvrijediti.
Sa aspekta nekog ko je vodio Vijeće u prethodnom mandatu, odgovorno tvrdim da je BNV maksimalno koristilo zakonske mogućnosti, da je prednjačilo u svojim aktivnostima i naš princip rada je da se prava ne nude već se prava uzimaju i da se za prava treba boriti.
U tom pravcu ćemo raditi na otklanjanju svih prepreka koje nam stoje na putu do cilja.
Naš cilj je da izgradimo Sandžak u kome će Bošnjaci biti ravnopravni u svim oblastima života, Sandžak u kome će policiju i vojsku doživljavati kao svoju i u kome će svi građani živjeti bolje.
Mi se borimo i borićemo se, da gradimo dobre odnose sa drugim narodima kao i dobre odnose unutar bošnjačkog korpusa.
Izgradili smo Vijeće koje se bavi nacionalnom a ne partijskom politikom i Vijeće u kome su dobrodošli svi Bošnjaci koji na bilo koji način doprinose boljem životu Bošnjaka.
Naš program je definisan kroz 19 tačaka.
Posebno akcentujem iz našeg Programa da ćemo tražiti usvajanje Zakona o lustraciji jer je to preduslov da se Bošnjaci osjećaju sigurno u Srbiji.
Još jače i snažnije ćemo tražiti od Narodne skupštine Republike Srbije da usvoji Rezoluciju o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici.
Borićemo se protiv diskriminacije Bošnjaka u svim oblastima života a naročito u oblasti zapošljavanja tj. usaglašavanja nacionalne strukture zaposlenih u državnim institucijama.
Iskoristićemo sve kapacitete i mogućnosti koje pružaju evropske integracije te u tom pravcu tražiti poštovanje multietničnosti te promjenu državnih simbola, himne, grba i zastave Republike Srbije kako bi ih Bošnjaci doživljavali kao svoje.
Naša Lista zove se „Bošnjačko jedinstvo“, zato što je bošnjačko jedinstvo preduslov opstanka Bošnjaka i preduslov razvoja Sandžaka. Zato što podijeljeni Bošnjaci služe drugima.
Radićemo u interesu svakog Bošnjaka bez obzira na partijsko opredjeljenje.
Veliki dio poslova je završen ali imamo još neriješenih pitanja i zato je, životno važno za Bošnjake, da imaju jako i samostalno Vijeće.
Takvo Vijeće možemo imati ako ga vode ljudi koje niko ničim ne može ucjenjivati, niti funkcijom niti položajem u Beogradu.
