Vijesti

Bošnjačko nacionalno vijeće utzelo je učešće u Istanbulu na simpozijumu „1924. genocid u Šahovićima“ posvećenom obilježavanju 100 godišnjice genocida nad Bošnjacima u Šahovićima koje je organizovalo udruženje "Turska-Bosna-Sandžak". 
Uvodnim obraćanjima prisutne su pozdravili, domaćin, prof. dr. Sedat Ziyade, predsjednik udruženja „Turska-Bosna-Sandžak“ koji je i otvorio simpozijum, Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i dr. Adel Slatina, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Predsjednik Vijeća je raekao da su Šahovići za nas mnogo više od historijskog događaja, to je ljuta rana koju svi Bošnjaci dobro pamte o kojoj ne ćutimo i koju nezaboravljamo, a jedini lijek za tu ranu jeste istina i pravda i na svakom mjestu moramo govoriti o Šahovićima sve dok se ne zadovolji istina i pravda. 
Na simpozijumu učešće su uzeli prof. Dr. Mustafa Karamanyolu, historičar Harun Crnovršanin, novinar i urednik „Antene M“ Darko Šuković, bivši poslanik u Skupštini Republike Turske Huseyin Kansu i Refik Akova.
Simpozijum su moderirali i vodili dr. Fuad Baćićanin, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, Erol Sevim, predsjednik udruženja „Sivas-Bosna-Sandžak“ i Hilmi Erdem,  član visokog savjetodavnog odbora udruženja „Turska-Bosna-Sandžak“.
„Kao Bošnjaci Sandžaka prošli smo kroz mnoga zlodjela, od Šahovića do Srebrenice te u budućem periodu moramo biti složni i jedinstveni kako ne bi doživjeli da nam se ovakvi strašni zločini ponove“, naglasio je predsjendnik Slatina.
U svom obraćanju, Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori je  kazao da događaj u Šahovićima  predstavlja historijsku mrlju koja svjedoči o vremenu pomračenja uma, čiji su žrtve nedužni ljudi.  
„Nesporno je da se u Šahovićima, u mirnodopsko vrijeme,  desio genocid nad nedužnim bošnjačkim življem, i da je to jedan u nizu u 20.vijeku, uključujuci i onaj završni u Srebrenici.  Mi se sa pijetetom sjećamo šehida Šahovića, podržali smo organizaciju  skupova i okruglih stolova u cilju saznavanja pune naučne istine o ovim događajima“, istakao je Mustafić.
Novinar i urednik „Antene M“ Darko Šuković je upozorio da je suočavanje sa prošlošću jedini efikasan lijek protiv ponavljanja zla. 
„To znači suočavanje sa cijelom istinom o događaju, njegovim uzrocima i posljedicama, zločincima i žrtvama. A ako mene pitate, najvažniji element tog suočavanja je uspostavljanje efektivnog moralnog kodeksa koji zločince i njihove promotere žigoše kao bića vrijedna prezira“, kazao je Šuković.
On je zaključio da je pogrešan narativ koji osuđuje bavljenje prošlošću kao navodni uzročnik podjela, jer najveći dio današnjih sukoba zapravo je posljedica neriješenih konflikata iz prošlosti.
Zločin u Šahovićima je bio najveći zločin nad Bošnjacima Sandžaka u mirnodopskim uslovima u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca. Događaj se zbio između 9. i 10. novembra 1924. godine. Prethodno je 7. novembra 1924. ubijen Bošo Bošković, načelnik Kolašinskog okruga. Za ubistvo Boškovića optužen je lažno Jusuf Mehonjić, koji se tada nije ni nalazio na tom području. 
Tokom sahrane Boškovića donijeta je odluka o "osvjeti". Noću između 9. i 10. novembra krenulo je oko 2.000 "osvjetnika" na Bošnjačka sela u Pavinom Polju i Šahovićima, koja su, dva dana ranije, razoružale tadašnje vlasti. 
Prema popisu iz 1921. godine na tom području je živjelo 2.755 bošnjačkih stanovnika (1.559 u Pavinom Polju i 1.195 u Šahovićima). Poslije zločina ostalo je da živi samo jedno bošnjačko domaćinstvo.