Predsjednik Izvršnog odbora u Bošnjačkom nacionalnom vijeću održao je dana 31. 10. 2023. godine konferenciju za medije u u povodu neadekvatne rekonstrukcije Sjeverne tabije sa kulom Džephanom, čiji predstavljeni projekat u potpunosti mijenja izgled ovog kulturno-historijskog spomenika, koji je od izuzetnog značaja.
U svom obraćanju javnosti, pozvao je da grad Novi Pazar odbaci ovaj prijedlog projekta obnove, i da oformi stručnu komisiju u koju će biti uključeni i predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, odnosno Zavod za kulturu sandžačkih Bošnjaka, i da se raspiše javni poziv, da bi se ovaj posao obavio stručno i savjesno, jer kako kaže Bedem je doista zenica oka svakoga od nas.
„Godine 2019. započeta su arheološka istraživanja Sjeverne tabije Novopazarske tvrđave. Tada sam bio na čelu Muzeja „Ras“ Novi Pazar i direktno sam bio uključen u sve aktivnosti na projektu arheoloških istraživanja. Kako bi se ona sprovela temeljito, a u nedostatku stručnjaka iz oblasti osmanske arheologije, pored naših, angažovali smo i arheologe iz Beograda, Sarajeva, odnosno stručnjake koji su radili na istraživanju, konkretno kada je Sarajevo u pitanju, Žute tabije i Bijele tabije u Sarajevu, ali i mnogih drugih objekata širom našeg regiona.
Tada smo naravno razgovarali i o načinu revitalizacije i obnove onoga što je pronađeno na Sjevernoj tabiji Novopazarske tvrđave, ili kako mi to kažemo, na Bedemu.
Danas, možemo konstatovati da kada je kula Džephana u pitanju, a svakako i Baruthana i Zindan, da su utvrđeni svi relevantni i potrebni podaci na osnovu kojih je moguće obnoviti spomenute objekte u njihovom potpuno autentičnom obliku. Kada je kula Džephana u pitanju, pronađeni su temelji, potpuno sačuvani temelji, kao i preko dva metra zida u visini. Okolo same kule se nalazila velika količina kamenja, ruševina, ostaci od kule, koji bi mogli da se upotrijebe u obnovi kule Džephane. Utvrđen je kamen od kojeg je kula zidana, kao i cement, odnosno vezivni materijal koji se koristio za zidanje kule.
Na osnovu brojnih fotografija koje imamo, bez ikakvih problema se može utvrditi u milimetar tačna visina kule, ali i konstatovati da je kula bila pokrivena ćeramidom.“ ističe dr. Baćićanin.
Tokom konferencije prikazane su fotografije, na kojim se jasno vidi kako je kula izgledala, od čega je bila izrađena, kao i to da je bila pokrivema ćeremidom, uz konstataciju da se od izgleda prikazanog na fotografijama ne bi smjelo odstupati.
Kazao je da je upotreba novih savremenih materijala gotovo je nezabilježena kod obnove historijskih objekata od izuzetnog značaja, kakva je kompletna Novopazarska tvrđava, a posebno za kulturno dobro od izuzetnog značaja za koje postoje i brojne autentiče fotografije i ostale informacije o njegovom izgledu, materijalu i sastavu.
Osvrnuo se i na obnovu brojnih objekata, za koje je kazao sljedeće:
„Da bi smo ovu tvrdnju i ovo što danas govorim potvrdili, da je zaista velika istina, možemo se osvrnuti na obnovu brojnih objekata kod nas, ali i onih u okruženju, koji su za primjer kako se treba izvršti konzervacija, revitalizacija i rekonstrukcija kulturno-historijskih objekata. Tu su Đurđevi stupovii objekat manastira, zatim Petrova crkva, izuzetno lijep primjer je i Pertevnihal Valide sultan džamija u Sjenici koju je u autentičnom obliku obnovila Turska razvojna agencija TIKA, kao i Golubačka tvrđava, Ramska tvrđava na Dunavu, zatim, imamo Nebojšinu kulu na Kalemegdanu u Beogradu. Svi ovi spomenici vraćaju autentični izgled, a mi ovim projektom, koji je nama predstavljen, jučer, zaista dobijamo nešto što nije slika bošnjačkog, osmanskog kulturno-historijskog nasljeđa, već je ovo nešto potpuno drugo, ako neko smatra da treba ovo da se gradi, neka gradi na nekom drugom mjestu, ali nikako na gradskoj tvrđavi u Novom Pazaru.
Imamo i primjer Žute i Bijele tabija u Sarajevu, one su također vratile autentičan izgled. Bilo je i nakon arheoloških istraživanja na ovim tabijama nekih zahtijeva da se upotrijebe neki savremeni materijali, da bude to spoj savremenog i starog, međutim, struka je rekla da to ne može, i obje tabije su vratile autentičan izgled.
Nažalost, kao pozitivan primjer ne možemo uzeti ni kulu Motrilju, koja je na grbu grada Novog Pazara, sa PVC stolarijom i drugim savremenim materijalima koji su korišteni u njenoj rekonstrukciji.
O popločavanju staklom Zindana neću ništa ni govoriti, Zindan se također nalazi na Sjevernoj tabiji novopazarske tvrđave, samo možemo da konstatujemo da zbog veoma vlažnog zemljišta kod nas je to teško izvodljivo i preskupo za održavanje pa ga samim tim ga treba u potpunosti izbjegavati.
Znamo na koji se mi način odnosimo prema kulturno-historijskim spomenicima, a ne da ih na taj način čuvamo, kako ih nećemo sutra sačuvati.“
U svom obraćanju spomenuo je i stručnjake iz ove oblasti, na prvom mjestu arheologa Adnana Muftarevića i Mirsada Hodžića iz Sarajeva, sa kojima je razgovarao o načinu na koji bi trebala da se izvrši konzervacija i rekonstrukcija svega što je pronađeno.
Na kraju, kazao je sljedeće:
„Bošnjačko nacionalno vijeće traži da se svim svojim kapacitetima uključi u pitanja obnove spomenika bošnjačke kulture i tradicije, ali i da se, u skladu sa zakonom, konsultuje i traže se mišljanje po svim pitanjima koja se u bilo kom obliku tiče kulture, historije i tradicije Bošnjaka.
Bošnjačko nacionalno vijeće će u najskorije vrijeme organizirati javni okrugli sto na temu zaštite i obnove kulturno-historijskog nasljeđa, bošnjačkog kulturnog naslijeđa.“