Vijesti

Stručni žiri Bošnjačkog nacionalnog vijeća za dodjelu nagrade “Pero Ćamila Sijarića” za 2013. godinu, u sastavu: Dr. Redžep Škrijelj (predsjednik), doc. dr. Sead Šemsović i Safet Sijarić, književnik, nakon podrobnog sagledavanja tekuće književne produkcije Bošnjaka u Sandžaka donio je odluku da ovogodišnju književnu nagradu dodijeli našoj književnici i profesoru Državnog univerziteta u Novom Pazaru, mr. Fatimi Muminović-Pelesić, za sveukupni književno-publicistički, esejistički, naučno-pedagoški, i rad na afirmaciji bosanskog jezika i kulture u Sandžaku.

U obrazloženju odluke stoji da Fatima Pelestić-Muminović rođena 1956. godine u Trijebinama kod Sjenice, osnovno i srednje obrazovanje je završila u Novom Pazaru, a studij književnosti i postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirala (1987) i trenutno završava svoj doktorski studiju.

U svom plodnom prozno-poetskom, esejističkom i naučnom opusu objavila je:

Zbirke poezije:

1. Nado, Zavičajni muzej, Novi Pazar 1985.
2. Ime, MNVS, Ankara 1995.
3. Vesele i mrtve, Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost, Pljevlja 1988.

Zbirke proze:

1. Preko glave, Veselin Masleša, Sarajevo 1988.
2. Nit istine, Blicdruk, Sarajevo 2007.

Priručnici:

1. Bosanski jezik, knj. 1, Bemust, Zenica 1997.
2. Učimo bosanski – priručnik za učenje bosanskig jezika, B kontakt, Sarajevo 2008, 9.

Uvrštena je u antologijske izbore:

1. Posmrče, u Antologija bošnjačke pripovijetke XX vijeka [priredio Enes Duraković], Alef, Sarajevo 1998;
2. (…), u Antologija savremene književnosti Bošnjaka iz Sandžaka [priredili Amir Zalihić i Nuro Sadiković], Bosanska riječ, Wuppertal 1998.
3. Jabuka, Vatra, Penelopa, Pohod beskraju, Sjenka, List jasike, Stožer, Povratak, Igra brata, Perilo, I, Perilo II i Selišta, u Bijel behar – Antologija pjesama bošnjačkih pisaca Kosova i Sandžaka [priredio Alija Džogović], Prizren 2002, str. 499-504.

Već od svojih prvih radova pa sve do danas, Fatima Pelestić-Muminović ocrtava složeni senzibilitet sandžačke žene – umilnost ognja, stamenost lahorenja ili toplina mraza. Sublimacijom emocionalnih suprotnosti niko nije bolje predstavio ovu i ovakvu ženu iz lične vizure same žene nego što je to učinila ova autorica. Ona u svojim djelima ne pripovijeda historiju, već historija nosi život njezinih junaka; ne opisuje kulturu življenja, već kulturom natapa život junaka i ne opisuje život, već dopušta junacima da žive tu pred nama, unutar njezina teksta.

Pored književnog djelovanja, važan segment ovog obrazloženja mora biti i veliki doprinos Fatime Pelestić-Muminović izvođenju nastave iz pravopisne norme srpskog i bosanskog jezika, te jezika alhamijado književnosti Bošnjaka na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, o čemu posebno svjedoče brojne generacije uspješnih studenata.

Fatima Muminović-Pelesić, je član recenzentske komisije BNV za izradu udžbenika za nastavu na bosanskom jeziku u član redakcije časopisa „Bošnjačka riječ“ u kome u rubrici: Slovo o bosanskom jeziku, donosi svoja zanimljiva istraživanja.