Vijesti

U organizaciji  Bošnjačkog savjeta, najviše  institucije  Bošnjaka u Crnoj Gori, u Plavu i Gusinju je od 16. do 18. jula 2010. godine održana peta “Sehara bošnjačke kulture“. Za ovu trodnevnu manifestaciju pozvan je veliki broj učesnika i gostiju, koji su dolaskom i svojim učešćem dali doprinos uspjehu manifestacije.  Za organizatore i posjetioce poseban doživljaj i zadovoljstvo su priredili istaknuti bošnjački umjetnik Hilmija Ćatović – svojom izložbom slika, kao i prof. dr. Ferid Muhić – svojim nadahnutim govorom i biranim riječima o djelu uvaženog umjetnika Ćatovića. Nakon obraćanja prof.dr. Muhića, Seharu bošnjačke kulture 2010. god. proglasio je otvorenom doajen bošnjačke umjetnosti i redovni profesor, akademski slikar Hilmija Ćatović.

U programu Sehare organizovan je i sajam izdavačke djelatnosti, gdje je ‘’Almanah’’ izložio veliki broj knjiga, koje su izazvale značajnu  pažnju posjetilaca. Program je nastavljen u Sali Centra za kulturu Plav, gdje se Predsjednik savjeta prof. dr. Šerbo Rastoder, obrativši se prisutnima prigodnim govorom, ukratko osvrnuo na dosadašnji rad Savjeta, kao i na plan budućih aktivnosti. U znak zahvalnosti i podrške  u realizaciji određenih projekata, Savjet je uručio prigodne nagrade zaslužnim pojedincima, institucijama i organizacijama. Nagrade su uručene: reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću, Ministru u Vladi Crne Gore Rafetu Husoviću, Bošnjačkom nacionalnom vijeću u Srbiji, Prof. dr. Feridu Muhiću, prof. dr. Enesu Pelidiji, Šefkiji Nurkoviću, vlasniku TV APR Rožaje, Fotografu Adisu Medunjaninu, Centru za očuvanje kulture manjina Crne Gore, Bošnjačkom savezu iz Amerike, Udruženju Prijateljstvo Luksemburg-Crna Gora i Udruženju ’’Sandžak’’ iz Njemačke.

Program je nastavljen tradicionalnom bošnjačkom muzikom (sevdalinkama i kasidama), u izvedbi: Plevaljskih i Plavskih tamburaša, kao i ansambla Ašik Junus iz Novog Pazara.

Drugi dan manifestacije započet je okruglim stolom, o temi: ’’Kako do opštine’’, koji je održan u Centru za kulturu Gusinje. Okrugli sto je otvorio prof. dr. Šerbo Rastoder, a učešće u njegovom radu je uzeo veliki broj prisutnih. Na ovu temu su diskutovali dr. Rusmin Laličić, koji je bio i moderator ovog okruglog stola, zatim Riza Gruda, poslanik Kemal Purišić, Predsjednik Opštine Plav Skender Šarkinović, Muslija Kačlić predsjednik odbora za vraćanje statusa Opštine Petnjici, dr. Redžep Škrijelj, predsjednik Bošnjačkog saveza iz Amerike Esad Rastoder, poslanik u parlamentu Crne Gore Ervin Spahić, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog savjeta Osman Nurković, Ragip Deljanin, Šefkija Hodžić predsjednik DPS Plav, Hamdija Bicić, predsjednik Fondacije Gusinje iz Njujorka, Jasmina Omeragić, Rasim Dreca, Kulturni centar Bošnjaka Makedonije, Mirsad Rašić potpredsjednik bošnjačkog saveza iz Amerike, Hajdarpašić Remzija predsjednik zavičajnog kluba Bihor iz Luksemburga i dr. Na kraju, zaključeno  je da je pitanje vraćanja  statusa opštine Petnjica i Gusinje pitanje daljeg opstanaka preostalog stanovništva na ovim prostorima, te da treba udružiti političku, intelektualnu, materijalnu i drugu snagu u naporu da se dođe do pravednog rješenja, tj. da se vrati status opštine Petnjici i Gusinju, koji je, nepravedno, dekretom oduzet.

Također, istoga dana, u Centru za kulturu Gusinje izvršena je prezentacija kulturne baštine Bošnjaka Crne Gore mr. Saita Šabotića, prezentiran je istorijsko-etnografski  film autora Ibiša Kujevića, kulturna baština Bošnjaka Plava i Gusinja.

Gusinje je bilo i domaćin promociji knjige Alije Džogovića ’’Plavsko-Gusinjska Onomastika’’, o kojoj su govorili prof. dr. Redžep Škrijelj i dr. Adnan Čirgić.

Nakon završetka cjelodnevnih aktivnosti, buru oduševljenja kod prisutnih gostiju izazvao je nastup folklornih društava: ’’Vrelo ibra’’ Rožaje, KUD-a iz Plava, Gusinja i Petnjice.

Treći dan manifestacije započet je okruglim stolom o temi ’’Bošnjaci i popis stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine, koji je održan u Centru za kulturu u Plavu. Na ovom okruglom stolu učestvovali su prof. Dr. Šerbo Rastoder, Ervin Spahić – poslaniku u parlamentu Crne Gore, dr. Admir Muratović, Esad Kočan – novinar i urednik nedeljnika Monitor, Osman Nurković i dr.

Govornici su istakli važnost popisa i apostrofirali na  izgradnju institucija koje se bave afirmacijom identiteta, kako bi se prevazišli problemi koji su se desili na popisu 2003. god. Također, posebno pitanje na kojem treba raditi je osloboditi građane straha i omogućiti im slobodno izjašnjavanje na predstojećem popisu. Potrebno je razbiti strah od kompleksa inferiornosti. Treba definisati obaveze i iste podijeliti i spremno dočekati popis i ne dozvoliti da se desi ono što se  desilo na prethodnom popisu.  Također, govornici su predvidjeli problem popisa stanovništva u dijaspori. Kako je rečeno, Zakonom o popisu stanovništva ovaj segment nije gotovo ni pomenut, te da će ukoliko Bošnjaci kao narod i institucije koje su zainteresovane da se popis uradi kvalitetno ne ulože dodatni napor, ostati veliki broj sunarodnika nepopisan. Stoga, od sada treba raditi na pripremi popisivača, njihovoj obuci i sprečavanju eventualnih zloupotreba.

Bogatoj raspravi na ovom okruglom stolu, svojim diskusijama, dali su doprinos i Reis Islamske zajednice Rifat ef. Fejzić, Dževad Šarkinović, Malić Agić iz Sarajeva, Haris Ibrović iz Makedonije, Esad Rastoder – predsjednik Bošnjačkog saveza iz Amerike, Fahrudin Hadrović – poslanik u parlamentu Crne Gore, Beka Selimanaj – predsjednik udruženja ’’Merhamet’’ iz Njemačke i dr.

Aktivnosti su nastavljene predstavljanjem iseljeničkih klubova Bošnjaka iz Crne Gore. Nakon otvaranja ovog skupa od strane Predsjednika Bošnjačkog savjeta, skupu se obratilo više udruženja iz dijaspore.

Radončić Ahmet, presdsjednik udruženja ’’Behar’’ iz Holandije, predstavio je svoje udruženje i izrazio spremnost na nastavak saradnje u svakoj oblasti, posebno sada na temu priprema za popis stanovnoštva u Crnoj Gori 2011. god. Predložio je da bi Udruženja u dijaspori trebala da formiraju Odbor koji bi sarađivao sa Bošnjačkim savjetom u Crnoj Gori.

Sead Ramdedović je predstavio udruženje „Prijateljstvo Luksemburg-Crna Gora“, i posebno pohvalio rad kulturne sekcije i folklora koji okupljaju oko 300 djece, čime se uspješno bore protiv asimilacije. Istakao je postojanje kontakata i dobre saradnje sa Ambasadama i Konzlatima u više evropskih država.

Rašić Mirsad, potpredsjednik Bošnjačkog saveza iz Amerike, predstavio je svoju organizaciju i lica koja je vode. Izrazio je spremnost za dalju saradnju i zadovoljstvo programom Sehare.

Jupo Rastoder, predsjenik Udruženja ’’Sandžak’’ iz  Njemačke, prenio je selame od svoje organizacije, kao i od predsjednika Udruženja Bošnjaka Kosova Osmana Destanovića i predsjednika Kluba ’’Balkan’’ Remzije Agovića. Dao je više ideja u pracu jačanja veza između dijaspore i Bošnjačkog savjeta, kao i u vezi konkretnih aktivnosti u cilju očuvanja identiteta našeg naroda u dijaspori.

Klub „Bihor“ iz Lukseburga predstavili su predsjednik Hajdarpašić Remzija, Sekretar Kočan Ruždija kao i Selva Šabotić-Ramčilović glavni urednik revije „Bihor“. Između ostalih, jedan od prijedloga predstavnika ove organizacije je bio da se neka od narednih Sehara organizuje u Luksemburgu.

Šemso Đečević, predsjednik Zavičajnog društva Plava i Gusinja u Republici Sloveniji, predstavio je svoju organizaciju i aktivnosti sa kojim se u dugogodišnjem periodu postojanja bavi. Naime, ova organizacija postoji od 1992. godine, okuplja oko 250 porodica, bavi se prije svega očuvanjem bošnjačke kulture, tradicije, mentaliteta i identiteta. Bore se za princip “integracija da – asimilacija ne“.

Beka Selimanaj, predsjednik udruženja ’’Merhamet’’ Njemačka, upoznao je prisutne sa konceptom organizacije i njenim aktivnostima od osnivanja, tj. 1992. godine, do danas. Dao je nekoliko interesantnih prijedloga na čemu treba ubuduće raditi i kako uspostaviti tešnju saradnju. Predložio je da se razmisli o eventualnom uključenju nekog iz dijaspore u Bošnjački savjet, kako bi saradnja bila bogatija i plodotvornija.

Mijaz Mehović je predstavljao udruženje 6 NVO Pećko-Istočkog kraja iz Republike Kosovo i opširno informisao o stanju Bošnjaka na tom području. Istakao je mnogo problema sa kojim se suočavaju, a prije svega tešku borbu za očuvanje identiteta, kao i niz drugih problema. Sa žaljenjem je konstatovao da su prepušteni sami sebi i da ni od koga ne dobijaju nikakvu pomoć, te da im prijeti opasnost od potpune asimilacije i nastavljanja iseljavanja.

Na kraju ovog skupa zaključeno je da je i ova Sehara Bošnjačke kulture bila uspješna, te da je i naredne godine treba organizovati; zatim da u najkraćem roku treba početi sa aktivnostima na pripremi za popis stanovništva u Crnoj Gori u 2011. godini; također, formirati organizacioni odbor koji će raditi na pripremi obilježavanja sto-godišnjice stradanja Bošnjaka Plava i Gusinja; realizovati projekat uređenja Ali-Pašinih izvora, aktivnosti oko projekta Kulturnog centra Bošnjaka i dr. Usvajanjem zaključaka završeno je predstavljanje klubova iz dijaspore, koje je bilo i završetak manifestacije.