Vijesti

U bošnjačkoj svakodnevici „Dan sjećanja – 11 juli“ je dan kada se evociraju sjećanja na viševjekovna stradanja i patnje Bošnjaka. „Dan sjećanja“ je dan kada se podsjećamo na bošnjački historijski put i borbu za nacionalnu, vjersku i jezičku samoidentifikaciju, ali i sveukupnu kulturnu afirmaciju Bošnjaka na autohtonom životnom prostoru.

Dan sjećanja – 11. juli je naša obaveza da se odabirom adekvatnog akademskog pristupa na današnji dan obnovi sjećanje na historijsku tragiku Bošnjaka na njihovom veoma dugom i trnovitom putu nacionalnog opstanka.

Ovo je dan sjećanja i na, naročito, velika stradanja sandžačkih Bošnjaka još od Velikog bečkog rata (1683-1699) i paljevine, stradanja stanovništva sandžačkih sela i gradova; krvavog pira Karađorđa Petrovića na Sjenicu, Pešter i Novi Pazar (proljeće, 1809) i genocida nad više od tri hiljade nedužnih civila i ostale nejači; etničko čišćenje bošnjačkog Užica 1860-tih i mnogih ostalih gradova sa bošnjačkom većinom; egzodus civilnog bošnjačkog življa iz Nikšića i Kolašina (1877-1878); nasilno pokrštavanje Bošnjaka iz plavsko-gusinjske regije; zločine genocida četničkog vojvode Koste Pećanca na Pešteri i u selu Starčeviću kod Ribarića (1919-1921); pokolj Bošnjaka u Šahoviću i Vranešu (novembra 1924); stradanje više od 30.000 Bošnjaka u raznim dijelovima Sandžaka (1940 – 1943) od strane četničkog pokreta Draže Mihajlovića; vjersko-ideološku likvidaciju Bošnjaka na Hadžetu (nakon 1945); masovna ubijanja i etničko čišćenje sandžačkih Bošnjaka u Sjeverinu i Bukovici (1992); zločin u Štrpcima (1993) i genocid u Srebrenici, jula 1995 godine.

U užem smislu, Dan sjećanja je dan kada je čitav svijet Srebrenica, vrijema kada su oči demokratskog svijeta uperene na Potočare i druge lokalitete u srebreničkoj općini,  prema žrtvama neviđenog genocida i izmakloj pravdi koja je umjesto sankcija rezultirala vještačkom državnom genocidnom tvorevinom, tzv. Republikom Srpskom. To je dan kada se želimo prisjetiti zločina genocida počinjenog nad nedužnim civilnim stanovništvom i dan kada nastojimo odbaciti bajate i ničim poduprte tvrdnje o nepostojećim tzv. „paravojim formacijama“ koje su ga počinile, a svjesni činjenice da nijedan vojnik ondašnjeg režima nije mogao nekontrolisano i samoinicijativno operirati i ubijati  nedužne bošnjačke civile i nejač.

Dan sjećanja je momenat kada želimo oponirati prisutnoj relevitizaciji zločina i prebrojavanju žrtava, kao i poistovećivanju bosanskih branioca sa zločincima Karadžićem i Mladićem i njihovim istomišljenicima.

Dan sjećanja je naše nastojanje da se umanji prisutna netrpeljivost većinskog naroda prema sandžačkim Bošnjacima, ali i želja da se na taj način doprinese potrebnoj defašizaciji Srbije, a sve u cilju njene potpune demokratske transformacije i  uključivanja u porodicu demokratske Evrope.

Dan sjećanja je naša svjesnost da u ime žrtava ne možemo i ne smijemo oprostiti, ali možemo dati svoj puni doprinos sveukupnom pomirenju u regionu.

Dan sjećanja je još jedna prilika da pred demokratskom Evropom i Svijetom želimo dati svoj puni doprinos ka uzajamnom približavanju i prevazilaženju prisutnih razlika a sve za dobrobit naših budućih generacija i cjelokupni prosperitet države u kojoj živimo.

Redžep Škrijelj, šef resora za obrazovanje u BNV