Vijesti

Preko šezdeset hiljada ljudi prisustvovalo je obilježavanju 15-togodišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine. U Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je 775 identifikovanih žrtava, među kojima i posmrtni ostaci dvojice 14-togodišnjaka ubijenih 11. jula 1995. – Rijada Gabeljića i Mehmeda Varnića. Komemoraciji su prisustvovali preživjeli članovi porodica žrtava, brojni bosansko-hercegovački i međunarodni zvaničnici, te predstavnici nevladinog sektora i gosti iz cijelog svijeta, koji su odali počast žrtvama najvećeg zločina koji se dogodio na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Među ostalima, komemoraciji su prisustvovali i predsjednici Srbije i Crne Gore Boris Tadić i Filip Vujanović.

Obilježavanje 15. godišnjice genocida u Srebrenici počelo je polaganjem cvijeća i odavanjem počasti žrtvama, a nešto prije – učenjem Kur'ana, nakon čega je uslijedilo dizanje zastave i intoniranje državne himne. Izveden je i recital “Poema o Srebrenici” i poetsko-muzički performans “Srebrenički inferno”. Učesnicima komemoracije i ukopa žrtva obratili su se načelnik opštine Srebrenica Osman Suljić, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Čarls Ingliš, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko, ministar spoljnih poslova Republike Republike Francuske Bernard Kušner, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Sadik Ahmetović, generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjorn Jagland, premijer Kraljevine Belgije Yves Leterme, premijer Republike Turske Redžep Tayyip Erdogan, predsjednik Republike Slovenije Danilo Turk i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

DELEGACIJA BNV U POTOČARIMA

Komemorativnom skupu povodom 15-te godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici prisustvovali su i predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koji su tom prilikom položili cvijeće na spomen obilježje u Potočarima.
Povodom desetogodišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, Bošnjačko nacionalno vijeće proglasilo je, 10. jula 2005. godine, 11. jul Danom sjećanja.

Njihova zajednička poruka je da genocid u Srebrenici predstavlja neizbrisivu mrlju na savjesti čovječanstva, te da je neophodno učiniti sve kako bi se odgovorni za taj zločin priveli pravdi, a u BiH stvorili uslovi za izgradnju povjerenja i prosperitetnije budućnosti. Na komemoraciji je posebno istaknuta deklaracija o Srebrenici koju je usvojio parlament Srbije, ali i podsjećanje da je Evropski parlament proglasio 11. jul kao Dan sjećanja na genocid. Američki ambasador Čarls Ingliš, koji je predvodio delegaciju SAD-a na komemoraciji, prenio je poruku američkog predsjednika Baraka Obame kojom se na najeksplicitniji način osuđuje genocid u Srebrenici, te insistira na pravdi za srebreničke žrtve, uključujući i procesuiranje haškog optuženika Ratka Mladića, koji je predvodio egzekucije u tom gradu. “Pravda mora podrazumjevati potpunu odgovornost za počinjene zločine, kompletnu identifikaciju i utvrđivanje istine o nestalima, te sudski progon i osudu za izvršioce genocida. To uključuje i Ratka Mladića koji je predvodio egzekucije, a koji je još uvijek na slobodi. SAD pozivaju sve vlade da udvostruče napore na pronalaženju odgovornih, njihovom hapšenju i izvođenju pred lice pravde. Sveta dužnost je da se pamti šta se desilo u Srebrenici i spriječi da se zločin ponovi”, rekao je Čarls Ingliš, američki ambasador u Bosni i Hercegovini. “Rekao sam i vjerujem da je užas Srebrenice mrlja na našoj kolektivnoj savjesti”, riječi su američkog predsjednika, koji je uputio apel svim vladama da udvostruče napore na pronalaženju odgovornih, njihovom hapšenju i izvođenju pred lice pravde. Kako je prenio poruku Baraka Obame, žrtve Srebrenice bili su ljudi koji su željeli živjeti u miru i oni koji su vjerovali da će ih međunarodna zajednica zaštiti.

“Srebrenica je tamna mrlja cijelog svijeta i veliki udarac za međunarodne snage i međunarodnu zajednicu… Srebrenički muškarci i djedječaci su jednostavno bili žrtve klasičnog etničkog čišćenja” – riječi cu turskog premijera Tajipa Erdogana na dženazi u Potočarima u julu 2010. godine, koji je pozvao svijet da, radi budućnosti, nikada više ne dozvoli da se tako nešto ponovo dogodi.

Na razmjere zločina u Srebrenici ukazali su i svi drugi zvaničnici, solidarišući se s bolom onih koji su izgubili svoje najmilije. “Naša dužnost je da djelujemo kako bi ustanovili pravdu i utvrdili istinu, odnosno da oni koji su učestvovali u ubistvima u Srebrenici budu kažnjeni i da pravda bude zadovoljena”, kazao je visoki predstavnik UN u BiH Valentin Incko.

“Vjerujemo da će časni ljudi iz bilo koje zemlje i iz bilo koje zajednice, iz bilo koje etničke grupe pobijediti nad onima koji šire mržnju. Vjerujem da će časni ljudi pobijediti nad onima koji dovode u pitanje genocid u Srebrenici. Oni nemaju budućnosti, oni nisu dio naše civilizacije”, naglasio je Valentin Incko.

Poruku sličnog sadržaja uputio je i francuski ministar spoljnih poslova Berbar Kušner, naglasivši da svi koji su učestvovali u zločinima moraju biti uhapšeni. “Potrebna je tolerancija i politika koja će BiH voditi naprijed. Za to ima nade, jer su ovdje došli predstavnici mnogih zemalja, među kojima i predsjednik Srbije Boris Tadić”, rekao je Kušner, ističući da “ne treba misliti na osvetu” već na uspostavljanje mira, stabilnosti i međusobnog poštovanja i tolerancije. “Mi stalno govorimo ‘nikad više’, ali to nije dovoljno, nužno je jačati proces evropskih integracija u BiH… u funkciji jačanja razumijevanja i komunikacije između stanovništva u BiH”, stav je Torbjorna Jaglanda, generalnog sekretara Savjeta Evrope.

Na obavezu sjećanja i opomenu koju nosi Srebrenica ukazao je premijer Kraljevine Belgije Yves Ltereme, navodeći kako je neodrživo da neko bude ubijen zato što pripada drugoj etničkoj skupni, vjeri…, te potcrtavajući značaj ljudske pravde u izgradnji mira i stabilnosti.

Petnaest godina nakon genocida u Srebrenici, utvrđen je identitet ukupno 6.481 osobe ubijene u Srebrenici u julu 1995. godine. Međunarodni sud pravde u Hagu je zločine u Srebrenici prije tri godine okarakterisao kao genocid, a glavni osumnjičeni, genaral Ratko Mladić, pod čijom komandom je taj zločin izvršen, i dalje je u bjekstvu. Do sada je u Potočarima ukupno sahranjeno 3.749 identifikovanih žrtava.

Važnost mira i sigurnosti u BiH istakao je i turski premijer Redžep Tajip Erdogan, pozivajući da se nikada više i nikome ne ponovi Srebrenica. Premijer Turske kazao je danas da je “Srebrenica tamna mrlja cijelog svijeta i veliki udarac za međunarodne snage i međunarodnu zajednicu”, te pozvao svijet da, radi budućnosti, nikada više ne dozvoli da se tako nešto ponovo dogodi. “Srebrenički muškarci i dječaci su jednostavno bili žrtve klasičnog etničkog čišćenja”, rekao je Erdogan, dodajući da i danas ima na hiljade ljudi za kojima se traga, koji su ukopani negdje u masovnim grobnicama. “Majke Srebrenice žele naći makar jednu kost od svog najbližeg ili bar jedan predmet ili stvar koja se nalazila uz tijelo njenog najbližeg koji je ubijen”, dodao je on. Erdogan je istakao da je Turska osjetila bol Srebrenice, te obećao da će njegova zemlja nastaviti svoje napore u izgradnji stabilnosti, mira i prosperiteta i to ne samo u BiH, već i u Srbiji, Hrvatskoj i cijeloj regiji. Erdogan je naglasio da je časna bila odluka Skupštine Srbije da usvoji Deklaraciju kojom se osuđuje zločin u Srebrenici, kao što je časno i to što je predsjednik Srbije Boris Tadić došao u Potočare. On je izrazio uvjerenje da će to doprinjeti boljoj budućnosti i da će Srebrenica postati mjesto u kojoj će se rađati nova budućnost. On je, također, rekao da su dešavanja u Srebrenici prije 15 godina bila veliki udar za međunarodnu zajednicu i apelovao da se to više nikada ne ponovi.
Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan naveo je jednu situaciju kojoj je, prema sopstvenim riječima, prisustvovao. “Ja ovdje posebno želim da podvučem i da pohvalim jedan čin kojem sam prisustvovao. Jedna majka, koja je izgubila dva sina i supruga, došla je do predsjednika Tadića. U očima te majke sam vidio tugu, vidio sam spokoj i ponos, ali nisam vidio mržnju. Nisam vidio mržnju jer je ona časna kao osoba i kao majka. Upravo ovakve majke su potrebne svima nama, ovakve majke su potrebne cijelom svijetu. Jer, ko je ubio jednog čovjeka, kao da je ubio cio svijet”, ispričao je Erdogan.

„Jedna majka, koja je izgubila dva sina i supruga, došla je do predsjednika Tadića. U očima te majke sam vidio tugu, vidio sam spokoj i ponos, ali nisam vidio mržnju. Nisam vidio mržnju jer je ona časna kao osoba i kao majka. Upravo ovakve majke su potrebne svima nama, ovakve majke su potrebne cijelom svijetu. Jer, ko je ubio jednog čovjeka, kao da je ubio cio svijet” – ispričao je Erdogan.

Predsjednik Republike Slovenije Danilo Turk naglasio je nužnost sprječavanja svake opasnosti, akta ili pasivnosti koja bi mogla prouzročiti i omogućiti genocid.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je kazao da je BiH zemlja ravnopravnih građana i da je istina o zločina u Srebrenici poznata svima. “Savjet bezbjednosti UN je zavezao ruke žrtvama zbog embarga na uvoz oružja u BiH. UN je tako istupao samo zato što su žrtve bili Bošnjaci. Želim da istaknem da hrišćanstvo kao vjera nema ništa za zločinima počinjenim u BiH… Nigdje u svijetu se ne poriče genocid osim u BiH. Prijedlog zakona blokiran je od onih koji podstiču genocid, jasno je da će aktuelni poricatelji završiti na otpadu svjetske i historije srpskog naroda kao Sloba i Radovan”, rekao je, između ostalog, predsjedavaću Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, ističući posebno da u Srebrenici, i pored velikog stradanja, nije zabilježen nijedan slučaj osvete, što je dokaz civilizacijskog odnosa bošnjačkog naroda prema ostalim narodima na ovom području.

Nakon ceremonijalnog dijela komemoracije, na mezarju u Potočarima je održana i zajednička dženaza za srebreničke Bošnjake. Inače, u Srebrenicu je, u međuvremenu stiglo oko 7.000 učesnika “Marša mira”, te šesti biciklistički maraton, koji je u četvrtak krenuo iz Bihaća prema  Srebrenici u znak sjećanja na stradanje nedužnih civila, a pod motom “Da se nikad ne zaboravi i ne ponovi”. Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici ove godine je propraćeno i nizom prigodnih sadržaja – projekcija filmova, izložbi fotografija i promocija knjiga u zemlji i inostranstvu koje govore o stradanju Srebrenice.

Petnaest godina nakon genocida u Srebrenici, utvrđen je identitet ukupno 6.481 osobe ubijene u Srebrenici u julu 1995. godine. Međunarodni sud pravde u Hagu je zločine u Srebrenici prije tri godine okarakterisao kao genocid, a glavni osumnjičeni, genaral Ratko Mladić, pod čijom komandom je taj zločin izvršen, i dalje je u bjekstvu. Do sada je u Potočarima ukupno sahranjeno 3.749 identifikovanih žrtava.